- Planiram smanjiti cijenu podstanarima od listopada za od 50 do 100 KM, ovisi kakva će biti situacija i koliko će uopće boraviti u stanu zbog pandemije. Međutim, u oglasima je 500 KM za dvosoban stan od 65 kvadrata, a u jednoj sobi imaju dva kreveta, prostranija je, tako da bez problema u stanu mogu boraviti tri osobe - priča za Večernji list BiH žena kojoj smo se javili na oglas za stan u Mostaru. Cijene, vidljivo je, još nisu pale, no postojat će prešutni dogovori među stanodavcima i podstanarima. Kriza je, ipak, uzela maha.
Bez razlika
Zanimljivo je da se, u odnosu na ranije godine kada je znalo biti više oglasa u kojima je pisalo da se u stan primaju isključivo studentice, sve manje prave razlike. - Tu vam ne mogu biti pametna jer sam u ovih 15 godina koliko iznajmljujem stan barem 12 godina u stanu imala mladiće i nemam pritužbi. Mislim da pojedinci nepotrebno prave takve razlike jer, ako je netko odlučio studirati, on će ići u tom smjeru, a tko je došao jednu godinu dangubiti pa onda se snalaziti bez fakulteta, nije bitno je li muško, žensko, mlađe, starije. Sada u pandemiji pogotovo se neće praviti razlike - priča nam sugovornica. Ovih dana agencija Briefing objavila je da je u prvih pet mjeseci za 38 posto smanjena ponuda nekretnina preko javnih oglasa u odnosu na prethodne dvije godine. Ističu da se tu misli i na trgovanje zemljištem, kućama ili stanovima, kao i na prodaju ili nabavu nekretnina. Krajem 2019. godine cijene stambenih nekretnina dosegnule su rekorde iz 2008. godine, prije početka svjetske recesije. Čak je i BDP lani dosezao to “zlatno doba”, prije krize. Nažalost, budući da se povijest ponavlja, tako o istim stvarima pričamo i danas, samo u drugim oblicima.
Nedavno su iz Udruge sudionika u prometu nekretnina Federacije BiH naveli da je razdoblje prije pandemije bilo prilično dobro, a tržište nekretnina bilježilo je rast cijena nekretnina i potražnje od 12 do 15 posto.
Pojava pandemije sve je zaustavila. - Očekujem da ćemo imati neke ekonomske posljedice tek nakon što sve prođe i tada ćemo vidjeti u kakvom smo stanju, kako će se banke odnositi, hoće li povećavati kamatne stope, koji će biti uvjeti kreditiranja. To će svakako sve utjecati i na samu kupovnu moć, a samim time potražnja će diktirati i ponudu, odnosno obrnuto, jedno drugo će uvjetovati - smatra Naida Ćerimagić, predsjednica spomenute Udruge. U Republici Srpskoj također je sve na čekanju, a u Udruzi građevinarstva su za Slobodnu Europu komentirali kako je postao izazov realizirati postojeće poslove.
12 godina poslije
- Kupci su stanove ugovarali i kupovali već od početka gradnje i takvo stanje trajalo je sve do početka pandemije. U razdoblju pandemije stala je potražnja za nekretninama i prodaja stanova, i to je za posljedicu imalo obustavljanje gradnje već dogovorenih poslova, a i planiranje novih investicija je prilično stalo te je u fazi čekanja - navedeno je.
U široj analizi tim stručnjaka pod imenom “Moj-bankar”, čija se analiza za Hrvatsku može primijeniti i na Bosnu i Hercegovinu, ističe da je vjerojatnost pada cijena stambenih nekretnina i dalje izvjesna. Ipak treba uzeti u obzir da se ne radi o krizi kao 2008. godine. Naime, velika recesija iz 2008. prouzročena je padom potražnje nakon što je procvat nekretninskoga balona doveo do kraha građevinskih projekata. Danas pak imamo krizu koju nije prouzročila gospodarska slabost, nego zdravstveni problem i strah od zaraze. Stoga se smatra da bi oporavak trebao biti brži, odnosno kada nestane korona, bilo pronalaskom lijeka ili na neki drugi način. - Mišljenja smo da će pritisak na pad biti relativno kratak (do dvije godine) te ako se ponovno uspostavi potpuna gospodarska aktivnost, da će od 2022. godine cijene nekretnina nastaviti rasti te pokušati opet dosegnuti rekordne razine iz 2008. godine. Nadalje, u odnosu na dramatičan pad cijena nekretnina u 2009. godini, osim pada BDP-a od 7,4 posto, kumovao je i veliki broj novoizgrađenih, a neprodanih stanova, kojih sada na tržištu nema. Svakako vrijedi promatrati i ne kupovati nekretnine po trenutačno traženim cijenama, ali isto tako treba jednim okom promatrati kako i koliko će poslovne banke dodatno postrožiti uvjete dobivanja stambenih kredita - zaključuje se u analizi koju je napravio “Moj bankar”.•
