Liječnici upozoravaju

‘Selfie’ sve više psihički poremećaj, opsjednuti i u BiH trebaju pomoć

26.07.2016.
u 07:00

Da bi napravili što zanimljiviju, intrigantniju i ljepšu fotografiju, ljudi u BiH i svijetu upuštaju se u rizične avanture

Manija za “selfiejima” već koju godinu ne jenjava, a koliko su ljudi postali zaljubljeni u sebe, svjedoči i činjenica da su znanstvenici u Americi stalnu želju za fotografiranjem svrstali u red psihičkih poremećaja. Riječ je o opsesivnoj želji za fotografiranjem samog sebe i postavljanjem fotografija na društvenim mrežama zbog nedostatka samopoštovanja i popunjavanja praznine koja je uzela maha i u BiH.

Poremećaj osobnosti

Da bi napravili što zanimljiviju, intrigantniju i ljepšu fotografiju, ljudi u BiH i svijetu upuštaju se u rizične avanture. O fenomenu “selfieja”, uzrocima njegovog nastanka, ali i posljedicama koje nosi sa sobom, za Al Jazeeru je govorio neuropsihijatar dr. Slobodan Loga koji je uvjeren da će fotografiranje za “selfie” biti proglašeno psihičkim poremećajem. “Takvo ponašanje jako sliči opsesivno-kompulzivnom poremećaju i poremećaju osobnosti. Kod poremećaja osobnosti imamo histrionsku osobnost, to je po staroj klasifikaciji - histerija, te imamo i opsesivno-kompulzivni poremećaj. To je dvojba za psihijatriju – je li to jedan izgredni simptom poremećaja osobnosti ili je to novo stanje”, kazao je Loga.

“Smatram da u toj pojavi ima i simptoma umišljene ružnoće jer ljudi koji koriste ‘selfieje’ stalno biraju trenutak i priliku uljepšati svoj izgled, a da taj izgled uopće ne mora biti loš. Oni tako sebe doživljavaju, imaju pogrešnu sliku o svom izgledu, to su ljudi koji imaju nedostatak samopouzdanja, razmišljaju da su na neki način hendikepirani i da će svakodnevnim portretima tu sliku popraviti”, kazao je Loga.

Pogrešna slika o sebi

Na pitanje o masovnim “selfiejima” u toaletima te pućenju usana, Loga kaže da takve osobe traže pozornost i na razne načine će je pokušati privući, ne vodeći računa kakav to dojam o njima ostavlja. Smatra da su te osobe poprilično uvjerene da je njihovo ponašanje normalno i kada se razgovara s tim pacijentima, oni nemaju motiv promijeniti ponašanje. U tome je teškoća primjene terapije jer mnogi koji bi bili kandidati ne javljaju se. “Oni bi morali zatražiti pomoć ili psihologa ili psihijatra, ali da to bude navrijeme da se nešto loše i nepredviđeno ne dogodi. Kod takvih osoba dolazi do zapuštanja društvenih obveza, obiteljskih i prijateljskih veza koje pucaju jer se one bave samo sobom, potakle su neke narcisoidne impulse i sigurno se neće same sjetiti da im treba pomoć”, kazao je Loga. Pomoć obično traži rodbina kada vidi da je netko obuzet “selfiejem”, ali ako onaj koji to radi ne odluči tražiti pomoć, rješenja nema.•

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije