U BiH je u rujnu na godišnjoj razini zabilježen rast potrošačkih cijena od 3%. Rast cijena u rujnu na godišnjoj razini zabilježen je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka za 5,1%, alkoholnih pića i duhana za 1,7%, stanovanja i režijskih izdataka za 1,2%, namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće za 0,9%, zdravstva za 0,9%, piše Večernji list BiH.
Rast cijena u odjeljku prijevoza zabilježen je za 9,2%, rekreacije i kulture za 1,4%, restorana i hotela za 0,4% te u odjeljku ostalih dobara i usluga za 0,7%. Prosječni pad cijena zabilježen je u odjeljcima odjeće i obuće za 7,2%, komunikacija za 0,3% te obrazovanja za 0,1%. Potrošačke cijene u rujnu 2021. u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su zabilježile rast za 0,8%.
Rekordni rast
Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH posljednjih mjeseci značajno su porasle, što sve više zabrinjava građane, koji smatraju da je ekonomska situacija sve teža i neizvjesnija.
Službene statistike koje pokazuju ne baš strašnu inflaciju građanima koji sve teže preživljavaju baš i ne pomažu. To što su neki luksuzni proizvodi možda i jeftiniji građanima ne znači ništa jer luksuza su se već odavno odrekli. Najviše ih pogađa poskupljenje hrane. - Porast cijena hrane u BiH na rekordnoj je razini, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Iako opći indeks kretanja potrošačkih cijena pokazuje da u našoj državi nema inflacije, jer je vrijednost ovog indeksa u prosjeku ove godine ispod 2%, indeks kretanja hrane po prvi je put dosegao razinu od 7% u rujnu - napisao je na svom Facebook profilu Faruk Hadžić, ekonomski analitičar. Zbog stalnog rasta cijena na svjetskom tržištu, prije svega energenata i dolaska zimske sezone, kaže kako je vrlo izvjesno da će cijene dodatno rasti. Na to je nedavno upozorio i MMF. - Je li vrijeme da donositelji odluka u BiH značajno smanje porezna opterećenja, poput ukidanja trošarina na gorivo, barem privremeno do 30. lipnja 2022., ili usklade mirovine s indeksom hrane? Mjere postoje, samo je pitanje postoji li spremnost - ističe Hadžić. Građani su sve ogorčeniji i traže intervencije države koja poskupljenja pravda rastom cijena na globalnoj razini. - Zbog porasta cijena na svjetskom tržištu očekuju se poskupljenja. Pa kad će onda, zbog rasta plaća na globalnoj razini, porasti i plaće kod nas - pita se ogorčeni građanin.
Na dnu Europe
Iako se političari godinama hvale da se u BiH sve bolje i lagodnije živi, da su plaće porasle, nezaposlenost smanjena, a ekonomska situacija poboljšana, svi svjetski ekonomsko-socijalni pokazatelji stavljaju nas na samo začelje Europe. Tako smo, i prema najnovijem izvješću Eurostata, jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi. Iza nas je samo Albanija. Na temelju njihovih analiza za prošlu godinu, AIC po glavi stanovnika izražen u standardima kupovne moći (PPS) varirao je od 61% do 131% prosjeka EU u 27 država članica, dok je situacija na Balkanu na znatno nižoj razini - u BiH tek 43% prosjeka EU. Lošija je samo Albanija s 40% prosjeka, dok je Sjeverna Makedonija na 44 posto prosjeka, Srbija na 52%, Crna Gora na 61, a Hrvatska 67%. Po drugom mjerilu, bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika, situacija je sljedeća: BDP se kretao od 55% prosjeka EU-a u Bugarskoj do 266% u Luksemburgu, a BiH se i ovdje našla na začelju zajedno s Albanijom - Albanija s 31% prosjeka EU-a, BiH s 33% prosjeka, dok S. Makedonija ima 38%, Srbija 43, Crna Gora 46, a RH 64% prosjeka EU-a.
I ranije smo dobivali slične ocjene, što automatski demantira tvrdnje vodećih ljudi da se u BiH sve bolje živi. Građani su se odavno odrekli i nade u bolje, ostao je samo strah da može i gore ili odlazak s ovih prostora.•
