Dolazak glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga u BiH, a gdje bi se, u skladu s utvrđenim protokolom, danas trebao susreti s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto, kao i visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, jasna je poruka kako Sjevernoatlantski savez ima namjeru održavati i jačati partnerske odnose s BiH, zemljom koja je u NATO-ovu programu "Partnerstvo za mir", ali i koja je u sjedište NATO-a uputila program reformi za 2021. i 2022. godinu, piše Večernji list BiH.
Stoltenberg se inače nalazi na regionalnoj turneji, a osim predstavnika vlasti u BiH, plan je susresti se i s dužnosnicima u sjedištu NATO stožera u Sarajevu. Dolazak u BiH, a nakon toga i ostale zemlje jugoistoka Europe, koje imaju snažne aspiracije postati punopravne članice Europske unije, kao i sastanak sa savezničkim liderima iz regije, odnosno Hrvatske, Slovenije, Albanije i Crne Gore, potvrda je visoke razine pozornosti koju Sjevernoatlantski savez pridaje ovom području na koje se, osobito u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu, gleda kao na ključ stabilnosti cijelog kontinenta.
Svjesni su toga i u NATO-u, kao i u Europskoj uniji, koja je upravo zato i krenula obnovljenom energijom u proces integracija zemalja zapadnog Balkana. Unutar BiH Stoltenbergov posjet promatraju kroz prizmu činjenice da BiH i NATO imaju visoku razinu kontinuiranog dijaloga i suradnje te kako dolazak u zemlju, uz snažnu podršku i potvrdu gore navedenog partnerstva, znači i priznanje za sve ono što je BiH do sada uradila, a radit će i u budućnosti. Sam Stoltenberg se nedavno, nakon sastanka ministara obrane NATO-a u Bruxellesu, osvrnuo i na BiH, naglasio kako u Bosni i Hercegovini NATO nastavlja podržavati operaciju "Althea" koju vodi Europska unija, a koja igra važnu ulogu u regionalnoj stabilnosti. BiH je prošlog tjedna bila domaćin posljednjeg u prestižnom Rose-Roth nizu predavanja osmišljenom za jačanje euroatlantskog partnerstva.
Tijekom trodnevnog zasjedanja, seminara koji je PS NATO-a organizirao uz potporu Švicarskog federalnog ministarstva za obranu, civilnu zaštitu i sigurnosnu politiku i Ženevskog centra za upravljanje sektorom sigurnosti, više od 100 parlamentaraca iz država članica NATO-a, partnerskih zemalja iz regije te predstavnika međunarodnih vojnih i civilnih organizacija, stručnjaka i predstavnika civilnog sektora raspravljalo je, u više sesija i panela, o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i regiji zapadnog Balkana u kontekstu europskih i euroatlantskih integracija.
Suradnja s NATO savezom važna je i u pogledu ekonomske situacije u zemlji jer reforme koje BiH provodi u ovom kontekstu imaju izravni odjek i na one reformske procese koji se vežu uz poboljšanje poslovne klime, a osobito kada govorimo o izravnim stranim investicijama koje u pravilu traže visoku razinu sigurnosne situacije u zemlji. Program reformi BiH za 2022., koji predstavlja osnovu suradnje između BiH i NATO-a, ne prejudicira pitanje članstva u Sjevernoatlantskom savezu, no kroz njega se jasno definiraju obveze i zadaci koje BiH mora napraviti u procesu produktivnih odnosa sa Savezom.
Dokument je podijeljen u pet poglavlja: politička i ekonomska pitanja, obrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, sigurnosna pitanja i pravna pitanja, a pritom je značajan fokus upravo na ekonomiji i reformama koje trebaju dovesti do stabilnijeg i uspješnijeg društva u BiH, pri čemu se segment planiranih aktivnosti zapravo preklapa s reformama koje čekaju BiH i na njezinu europskom putu. Zanimljivost proistječe iz činjenice da prioriteti jačanja suradnje s NATO-om podrazumijevaju značajne ekonomske reforme s kojima bi BiH dobila i više prilika za razvijanje konkurentnosti, osobito produktivnosti kompanija i poslovnog okružja.
