Sud Bosne i Hercegovine naložio je Vijeću ministara BiH da bivšeg ravnatelja Huseina Nanića vrati na vodeću poziciju u Agenciju za policijsku potporu, što daje objašnjenje zašto je Enver Hadžiahmetović posljednjih mjeseci provodio svojevrsne interne istrage i prikupljao kompromitirajući materijal kako bi, s druge pak strane, pokušao zaustaviti Nanićev povratak u njegovu "fotelju", piše Večernji list BiH. Osim Nanića, Hadžihmetović je kao kolateralnu štetu svojih očajničkih poteza nastojao "utopiti" i zamjenika ravnatelja Mišu Ćavara. Procedura je sada takva da se unutar Vijeća ministara BiH može pokrenuti žalba kako bi se osporila odluka Suda BiH. Iako se Nanićeva tužba odnosi na proceduru izbora ravnatelja iz 2021., kada je Husein Nanić bio prvorangirani na natječaju, tijekom protekle godine raspisan je novi na kojemu je pak Hadžiahmetović bio najbolje rangiran.
"Obrana i izdaja Bosne"
- Ja nemam veze s natječajem 2021. godine, ja sam u to vrijeme bio ministar u Vladi Sarajevske županije. On je tužio Vijeće ministara zbog nekih tehničkih nedostataka. Poništavanjem natječaja iz 2021. godine oni su suštinski poništili natječaj na kojem sam ja legalno primljen. Imam pravo na žalbu, kao i Vijeće ministara, i tražit ćemo poništenje odluke jer je ona, barem u mom dijelu, nezakonita - smatra Hadžiahmetović. A onda je komentirajući odluku Suda pokušao ispasti žrtva te je zaigrao na već "dobitnu" nacionalističku kartu obrane interesa Bosne i Bošnjaka, zaustavljanja izdaje i drugih mitomanskih bajki. - Ova država ne može naprijed s takvim ravnateljima. Ovo što sam ja našao je katastrofa. Stao sam na žulj svim velikanima HDZ-a i SNSD-a jer nisam primao njihove kandidate na dužnosti, jer sam podnio kaznenu prijavu protiv Granične policije koja je provela javnu nabavu od četiri milijuna maraka, a ne može je provesti bez Agencije za policijsku potporu - rekao je Hadžiahmetović. No, za razliku od velikih riječi, stvari u ovoj agenciji i način njegova vođenja bitno drukčije stoje prema informacijama kojima raspolažemo. Posljednjih mjeseci, naime, Hadžiahmetović je pokrenuo niz nezakonitih, paraobavještajnih metoda kojima je pokušao na bilo kakav način osporiti Nanićev dolazak na čelo Agencije. Čak i ako odluka Suda BiH bude negativna, a u ovome slučaju ona to jest. Ranije je Večernjak pisao kako je Hadžiahmetović 8. svibnja ove godine bez ikakva uporišta telefonski kontaktirao Upravu za granice MUP-a Republike Hrvatske te je pod oznakom "hitno" tražio određene podatke o prelasku granice. Nakon što je okončao razgovor, zbunjeni službenici iz Hrvatske s kojima je razgovarao uputili su ga da pošalje e-mail sa zahtjevom. U tome dopisu je tražio odgovore s podacima o prelasku državne granice motornih vozila Agencije koja su koristili bivši ravnatelj Nanić, ali i zamjenik Ćavar. Pri tome je nakitio ovaj dokument oznakom žurnosti zbog vođenja interne istrage, ali se pozvao i na sporazum Vlade RH i Vijeća ministara BiH o policijskoj suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala.
Hadžiahmetović prijavljen
No, u tome dijelu je Hadžihmetović prekoračio svoje službene ovlasti i pozvao se na pristup dokumentima kojima on nikako ne može doći u posjed. No, svejedno, zbunjeno Ravnateljstvo policije Uprave za granice Hrvatske tri tjedna poslije dostavilo mu tražene podatke iako nije imalo ni jedan razlog to učiniti. U ovome dijelu Hadžiahmetović je na prijevaru došao do podataka koje je koristio za privatne potrebe obračuna, a ne za borbu protiv kriminala, kako to zna javno predstaviti. Tako je, a što je i službeno zabilježeno, zloupotrijebio položaj i ovlasti, nezakonito koristio osobne podatke, zatim nezakonite obrađivao te podatke te se lažno predstavljao. Sporazumom između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o policijskoj suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala strogo je precizirano u kojim situacijama dvije države traže i ustupaju podatke. Prije svega, radi se o hitnim slučajevima koji se odnose na teška kaznena djela, kao i trenutačno otklanjanje konkretne opasnosti za javni poredak. Valja reći kako je i jasno precizirano da Hadžiahmetovićeva agencija ne može tražiti takve podatke jer se ne radi o agenciji koja ima operativne zadaće za provedbu zakona. To se, prije svega, odnosi na Državnu policijsku agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), zatim Graničnu policiju i Upravu za koordinaciju policijskih tijela. Agencije za policijsku potporu nema na tome popisu. Sve te nezakonitosti već su prijavljene nadležnim tijelima u BiH.
