Među najvažnije jesenske poslove u Posavini ubrajaju se priprema ogrjeva, zimnice, rakije i mesa. Drva, razne zimske salate i rakija spremljeni su u dovoljnim količinama, a ovih dana aktualna je svinjokolja pa se Posavinom širi miris kulena, kobasica, čvaraka i ukusnih krafni, piše Večernji list BiH.
Ipak, zbog odlaska velikog broja mladih u zemlje zapadne Europe, nažalost, sve se više gube tradicijski običaji i poslovi koji se ne uklapaju u današnji ritam i život. Jedan od tih običaja je i tradicionalna svinjokolja ili kolinje, koji, nažalost, ovdašnje prilike sve više “potiskuju” iz seoskih dvorišta.
Mesari najviše profitiraju
Ipak, da su tradicija i običaji stariji od sela, uvjerili smo se vožnjom kroz sela oraškog kraja. Privukla nas je vatra u dvorištu, svinjokolja na svakom koraku i toplina dobrodošlice domaćina. Ima i onih koji koriste vikend za dolazak sa Zapada da bi u obiteljskom okruženju okupili prijatelje i odradili posao koji je donedavno u svakoj obitelji bio dio tradicije. U dvorištu 77-godišnje Ljube Živković u Kostrču, osim naporna i odgovorna posla, nije nedostajalo pjesme, smijeha, a ni šale.
Čuvarica tradicije, kako zovu tetu Ljubu, u svom dvorištu okupila je vrsne majstore ne želeći da svinjokolju obavi u nekoj od miniklaonica. U posljednje dvije do tri godine svjedoci smo da su po pitanju svinjokolje najviše profitirali ovdašnji lokalni mesari. Dobro su opremljeni, imaju vlastitu kompletnu opremu i dnevno obrade po 10-15 svinja, a za kompletnu obradu naplaćuju 50-60 pf/kg žive vage.
- Neka ih, neka i oni rade, ali dok sam živa, u ovom dvorištu će se obavljati svinjokolja. Djeca su mi svuda po svijetu, ali ja držim do tradicije i uživam u ovom poslu. U mojoj obitelji svinjokolja je oduvijek bila mnogo više od spremanja mesa. Držimo se naših običaja i posao započinjemo pjesmom, jutarnjom kavom, rakijom i lanjskim kulenom - ističe teta Ljuba.
Slane i slatke delicije
Jutarnji mraz pogoduje poslu, sve se obavlja na otvorenom i u prosjeku svaka posavska obitelj pripremi od 200 do 300 kg mesa za sušenje u vidu kobasica, kulena, švargle i slanine (špeka). Mladi su raspoređeni na teže zadatke “obaranja” svinja, a iskusnijima je povjerena obrada mesa i osobito topljenje čvaraka.
Danas su iznimno traženi, dostižu cijenu i do 30 KM/kg, a Posavljaci s ponosom naglašavaju da je njihov okus neodoljiv i neusporediv. Tko ih nije probao, osiromašen je, kažu, za jedno ogromno kulinarsko iskustvo. Teta Ljuba je oko sebe okupila i žene bez kojih je, ističe, svinjokolja nezamisliva. Raspoređene su na “pranje crijeva”, zamatanje sarmi, pripremu slatkih delicija i doručka. Dok smo kamerom bilježili detalje, iz kuhinje je dopirao miris svježih vrućih džigerica s bijelim lukom i toplim kruhom, a na stol su s pjesmom stigle prve krafne i salenjaci...•
