Svaki peti građanin naše zemlje je naoružan, od čega je oko 700.000 onih koji posjeduju nelegalno oružje, a oko 350.000 legalno. Iako su procedure legalnog naoružavanja dugotrajne, iz godine u godinu sve veći broj bh. građana želi kupiti pištolj zbog osobne sigurnosti i samoobrane, piše Faktor.
Županijski MUP-ovi u Federaciji BiH od siječnja do rujna 2016. godine izdali su 5.015 odobrenja za nabavljanje oružja, 6.346 oružnih listova, 89 odobrenja za nabavljanje oružja za pravne osobe te 4.469 izvršenih zamjena oružnih listova za fizičke osobe. U istom razdoblju prošle godine u FBiH je izdano 4.191 odobrenje za nabavku oružja i 5.376 oružanih listova.
Mirna Miljanović, načelnica Službe za odnose s javnošću MUP-a RS-a, kazala je da je ove godine građanima RS-a izdano 5.021 oružni list, kao i 131 odobrenje za nabavku streljiva.
- Ne ubija oružje, nego čovjek - prve su riječi koje je rekao Jasmin Kujović, direktor KM Trade, jedne od 11 trgovin oružja, streljiva, uniformi i druge opreme u Federaciji BiH.
- Sve što vidimo oko nas može biti oružje, od kišobrana, kuhinjskih noževa, šake, automobila... Nije važno tko ima pištolj, već tko ga koristi i na koji način. U BiH je bio možda jedan ili nijedan slučaj da je netko s legalnim oružjem počinio neko krivično djelo, što svjedoči tome da ljudi legalno kupuju oružje isključivo zbog osobne sigurnosti - naglasio je Kujović za Faktor.
Statističke procjene govore da je u gotovo 98 posto incidenata izazvanih vatrenim oružjem korišteno oružje koje je nabavljeno nelegalno. Kujović ističe da bi bh. vlastima zbog toga trebao biti prioritet rješavanje problema ilegalnog naoružavanja.
- Ne znam ni za jedan slučaj provale u kuću osobe koja je legalno naoružana. Kad se kupuje legalno pištolj, policajac dolazi na adresu osobe koja se želi naoružati i sve susjede u okruženju pitaju kakva je ustvari osoba koja želi kupiti pištolj. Zato nitko i ne „dira“ te osobe. Neće lopov doći s nožem u kuću nekoga tko ima pištolj - ističe Kujović.
Najveći problem legalne nabavke oružja u našoj zemlji je nepostojanje jedinstvenog zakona o oružju na razini države.
- U svakoj županiji zakon je različit. Naprimjer, u Kreševu kupite elektrošoker za 50 KM, uđete u Sarajevsku županiju, zaustavi vas policija i dobijete kaznu od 500 KM i godinu zatvora. U SŽ streljivo ne možete kupiti bez odobrenja, dok u Hercegovačko-neretvanskoj županiji možete, a opet u RS-u imamo zakon koji nema veze s Federacijom - pojasnio je Kujović.
Pištolj koji najviše kupuju bh. građani je austrijski Glock kalibra devet milimetara, koji iznosi 1.300 KM.
Da bi netko dobio dozvolu za nabavku oružja, mora proći policijsku provjeru koja traje od mjesec do 40 dana. S tim odobrenjem dolazi u trgovinu i kupuje pištolj koji mu je odobrila policija. Nakon prodaje pištolja trgovina je dužna u roku od pet dana obavijestiti MUP da je osoba kupila pištolj, uz sve podatke o pištolju. Isto to radi i osoba koja je kupila pištolj.
Kad su u pitanju sredstva za samoobranu, zanimljivo je da u SŽ samo žene mogu kupiti papar-sprej, dok u drugim županijama mogu i žene i muškarci. Kujović smatra da bi se ovaj zakon trebao promijeniti jer, kako kaže, sprejevi za samoobranu samo trenutno zasuze oči i nisu opasni za život i zdravlje. Inače, u prodavnici KM Trade od ukupnog broja kupaca, 20 posto je žena koje kupuju oružje.
Prema podacima Federalne uprave policije, u razdoblju od siječnja do rujna 2016. godine na području FBiH oduzeto je 478 neprijavljenih pištolja i puški, 37 ručnih bombi, četiri tromblonske mine, 26 komada protuoklopnog oruđa, 18.573 komada streljiva, 9,9 kilograma eksploziva, te 116 komada drugih eksplozivnih naprava i sredstava.
