Uz dobitnike Večernjakova pečata, glavna “zvijezda” spektakularne noći u mostarskoj Kosači bila je preslika Povelje bana Kulina. Gosti i sudionici su nakon službenog završetka Pečata željeli izbliza pogledati najstariji poznati diplomatski, ali i pravni dokument pisan bosančicom. Mnogi su iskoristili prigodu i za fotografiranje dokumenta koji je samo nekoliko sati prije početka 16. Večernjakova pečata stigao u BiH i Mostar.
Vraćanje originala
Činjenica da je Večernji list dobio ovjerenu presliku Povelje i otvorio put ustupanju originalnog dokumenta Bosni i Hercegovini snažno se dojmila i predsjedatelja Vijeća ministara Denisa Zvizdića koji je za govornicom, prilikom zahvale za uručeno priznanje u kategoriji “Međupolitički dijalog”, prokomentirao i značaj Povelje.
- Svi se radujemo vraćanjem Povelje bana Kulina u BiH, u svoju domovinu. Dokument malih dimenzija i velikog značaja. Ona je dokaz da je BiH uvijek bilo i da će je biti, kazao je Zvizdić.
Predaja Povelje na samom otvaranju manifestacije privukla je pozornost svih u dvorani, ali i šire javnosti. Mediji su odmah prenijeli najavu privremenog povratka iz Rusije dokumenta koji se smatra rodnim listom BiH. Svi podsjećaju kako su institucije BiH više puta bezuspješno pokušavale dobiti original, pa čak i preslike koje se čuvaju u Dubrovniku.
Do sada je bilo barem desetak pokušaja da se osigura ustupanje Povelje. Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović je krajem 2015. godine prilikom sastanka s ruskim ministrom kulture inicirao da se Povelja bana Kulina vrati Bosni i Hercegovini. Međutim, do toga nije došlo. Ruska Federacija smatra da polaže pravo na originalni dokument iako ne negira njegov značaj za BiH i povijest južnih Slavena u cjelini. Naime, Povelju bana Kulina kupio je ruski vice-konzul Jeremija Gagić u Dubrovniku kod trgovca duhana 1832. godine, što je ključni argument Federalne agencije znanstvenih organizacija Ruske Federacije da je Povelja bana Kulina kupljena na zakonskim temeljima i da se kao takva čuva u Biblioteci ruske Akademije znanosti više od 170 godina, kao i da je unesena na popis osnovne zbirke znanstveno-istraživačkoga Odsjeka rukopisa Biblioteke i time predstavlja vlasništvo Ruske Federacije.
Privremeno ustupanje Povelje, za što su mjerodavne ruske institucije ovaj put iskazale spremnost, ovisit će prvenstveno o tome koliko će ažurne biti institucije BiH u ispunjavanju preduvjeta na kojima ruska strana inzistira.
Prije svega, riječ je o pravnim i tehničkim procedurama koje je potrebno provesti kako bi bilo osigurano da će se Povelja vratiti u Sankt Petersburg. Prema reakcijama nakon predaje, interes i očekivanja javnosti su opravdano velika i država ih ne bi smjela izigrati.
Značaj povelje
Povelja bana Kulina, po mnogim ocjenama, predstavlja najznačajniji spomenik kulturne prošlosti BiH. Riječ je, u svakom slučaju, o najstarijem sačuvanom diplomatskom dokumentu srednjovjekovne bosanske države i ujedno najstarijem svjetovnom spomeniku na južnoslavenskom prostoru koji je pisan bosančicom. Usto, Povelja je najstariji pravni akt na južnoslavenskom prostoru napisan na narodnom (slavenskom) jeziku.
Sadržaj Povelje, također, daje obilje dragocjenih podataka važnih za izučavanje političkih, gospodarskih i kulturnih prilika kakve su bile u Bosni prije više od 800 godina. Simbolički značaj dokumenta je također veliki jer predstavlja dio zajedničkog nasljeđa svih naroda koji žive u BiH.
