Svjetski dan ove aktivnosti stare nekoliko tisuća godina započela je učiteljica joge, Samira Radshi iz Berlina. Prije nekoliko godina pila je cappuccino u subotu ujutro i u jednom trenutku došla na ideju da bi obilježavanjem ovog dana svi jogisti u svijetu ujedinili snage i pomogli žrtvama kršenja ljudskih prava. Ubrzo je podijelila svoju ideju s prijateljem i kolegom Bjoernom Wyrichom, krenuli su na posao i utemeljili svjetski dan joge 22. veljače, prenosi Days Of The Year.
Joga se sastoji od niza poza, meditacija, kontrole disanja, napjeva i drugih tehnika za pomoć pojedincima u izgrađivanju samoostvarenja, olakšavanja bilo kakve patnje i omogućavanju stanja oslobođenja. Baš zato doživjela je veliku popularnost tijekom pandemije koronavirusa. Također, zbog toga je tradicija joge upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2016. godine, a zašto je sve dobra pročitajte u nastavku.
Gipkost
Gipkije tijelo jedna je od prvih i očiglednih dobrobiti joge. U početku vjerojatno nećete moći puno toga napraviti, ali budete li uporni i redoviti na treninzima vrlo brzo počet ćete primjećivati koliko toga možete izvesti, nestat će zatezanje i bolovi, piše fitness.com.hr
Snaga
Snažni mišići čuvaju nas od artritisa i bolova u leđima, a stariji ljudi s većom mišićnom masom riskiraju manje padova. Osim toga, vježbanje joge pomaže kod pravilnog držanja tijela. Loše držanje se može odraziti na mišiće i zglobove leđa, vrata i ramena. Ako ste stalno pogrbljeni, tijelo će poravnati inače prirodna zakrivljenja vrata i donjih leđa, što pak može uzrokovati bolove i degenerativni artritis kralježnice.
Bolja cirkulacija
Vježbe opuštanja potaknut će cirkulaciju, posebno u šakama i stopalima, pa stanice dobivaju više kisika. Venska krv uslijed torzija napušta unutrašnje organe, a kad izađemo iz položaja u organe navire krv puna kisika. Inverzije, poput stoja na glavi, rukama i ramenima odlijevaju krv iz nogu i zdjelice prema srcu, i dalje prema plućima gdje uzimaju svjež kisik.
Pojačan imunitet
Svaki put kad radimo vježbe joge, poboljšavamo drenažu limfe, limfni sustav se tada bolje bori protiv infekcija, uništava kancerozne stanice i ispire otrovni stanični otpad.
Niži tlak
Imate li povišen krvni pritisak, joga bi ga mogla spustiti. Dva istraživanja uspoređivala su kako na hipertenzične ljude utječe položaj dubokog opuštanja i obično ležanje na kauču. Nakon tri mjeseca, jogijski položaj spustio je sistolički krvni tlak (gornji broj) za 26, a dijastolički (donji broj) za 15. Što je tlak bio viši, zabilježen je veći pad.
Manje stresa
Nadbubrežne žlijezde izlučuju kortizol u ekstremno stresnim situacijama, što privremeno jača imuni sustav. Ostane li kortizol povišen i poslije krizne situacije, može oslabiti imuni sustav. Kratak porast kortizola pomaže dugoročnom pamćenju, ali kronično visoke razine oslabljuju pamćenje i mogu dovesti do trajnih promjena u mozgu. Kako spriječiti stres ili ga barem smanjiti? Jogom! Duboko disanje i položaji koji se rade tijekom sata joge opuštaju um i tijelo, a samim time i smanjuju stres i nervozu.
