Kako nas je sve više na internetu tako je i sve više prevaranata i prevarenih u virtualnom svijetu. Od godine kad je počeo trend rasta online transakcija, a to je 2020., kad je počela pandemija koronavirusa, prijevara je više desetaka posto. U Hrvatskoj ističu da je samo u jednoj županiji, a to je Osječko-baranjska, šteta od računalnih prijevara veća od 766 tisuća eura, odnosno veća od milijun i pol maraka.
Nema lake zarade
Službenik za kibernetičku sigurnost u Sektoru kriminalističke policije Denis Rukavina kazao je za Hinu kako se investicijske prijevare u posljednje vrijeme najčešće događaju kod ulaganja u kriptovalute jer je stvoren urbani mit da je to način lake zarade. Naravno, u današnje vrijeme to je jedan od načina za zaraditi, međutim, ne treba biti lakovjeran i ulagati na nekim tržištima ili na nekim burzama koje nemaju nikakvo pokriće iza sebe i koje uvjeravaju u laku zaradu. Internet nudi brojne odgovore, tako da nije problem pronaći koje su kriptomjenjačnice sigurne, a koje, praktički, nigdje nisu registrirane. - Kada se na internetu obavljaju novčane transakcije, treba dobro paziti kome i kako plaćamo. Najbolje bi bilo imati račun na kojem se nalaze ograničena sredstva namijenjena za određenu količinu kupnje, a ne preporučuje se to raditi s računima na kojima se nalazi veći iznos novca - kaže voditelj poslova prevencije PU osječko-baranjske Robert Škorvaga. Zanimljivo je i da nas u idućem razdoblju čeka ogroman broj internetskih prijevara jer je početkom godine došlo do najvećeg curenja podataka u povijesti, i to čak 26 milijardi korisničkih zapisa. Ili da pojednostavimo, ako negdje imate korisnički račun, lako je moguće da će vam taj korisnik poslati poruku na društvenim mrežama ili “službeni” mail pa je potrebno dobro otvoriti oči da ne dođe do prijevare, a jasno, netko će nasjesti, koliko god upozoravali na ovakve stvari. Očekuje se da će u roku od šest mjeseci do godinu dana doći do povećanja broja kaznenih djela iz ovoga područja kriminala jer ako je toliki broj korisničkih imena ili lozinki dostupan na internetu, pitanje je trenutka kada će se naći netko tko će ih pokušati iskoristiti. Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka u Hrvatskoj javnosti su objasnili kako prepoznati prijevaru. Objašnjenje je jednostavno i primjenjivo za BiH pa s obzirom na to da biste se, ako ste korisnik interneta, mogli s ovim problemom susretati u idućem razdoblju, dobro bi bilo znati neke stvari.
Kako prepoznati prijevaru? “Iako pod pošiljateljem stoji naziv banke te na prvu niste posumnjali, provjerite e-mail adresu pošiljatelja. Ako se ne podudara sa službenom e-mail adresom (domenom) vaše banke, odmah izbrišite e-poruku. Primjerice, klijent ste X banke koja ima službenu domenu @xbanka.hr, a e-poruku ste zaprimili od pošiljatelja čija domena glasi, primjerice, @x-banka.com, @xbanka.eu, @hr-xbanka.com, @m-xbanka.com, riječ je o prijevari”, stoji u točki 1. Pod točkom 2. navodi se: “Provjerite predmet (subject) e-poruke jer često se u predmetu navodi VAŽNO, HITNO. Napadači ističu hitnost ili važnost u samom predmetu e-poruke kako bi vas potaknuli na reakciju”. Zatim u točki 3. stoji sljedeće: “Provjerite sadržaj te točnost pravopisa i gramatike e-poruke. Takve poruke često kreću s generičkim pozdravom (npr. dragi kupče, dragi klijentu, poštovani klijentu i sl.), sadrže gramatičke i pravopisne pogreške te sadržaj e-poruke uvijek poziva na hitnu (brzu) reakciju (npr. kliknite kako ne biste izgubili račun, potvrdite u roku 24 sata i slično)”.
Ne klikajte...
Točka 4. također je bitna. “Ako ste zaprimili poveznicu ili gumb na koji morate kliknuti da biste potvrdili identitet ili ažurirali aplikaciju, vrlo vjerojatno je riječ o prijevari. Ako niste sigurni, uvijek možete kontaktirati banku, ali ne klikajte”. U sljedećoj točki stoji: “Provjerite poveznicu u mailu kako biste vidjeli kamo poveznica vodi i podudara li se sa službenom domenom tako da prođete mišem preko poveznice, ali ne klikajte. Zapamtite, napadači često koriste adrese koje su slične službenim adresama banke (npr. x-banka.com, hr-xbanka.com i slično), stoga pažljivo proučite adresu.” I za kraj: “Privitak koji šalju napadači je maliciozan program te preuzimanjem takvog privitka najčešće se prikupljaju osjetljivi, osobni, financijski i slični podaci. Stoga, nikako ga ne preuzimajte ako niste sigurni u pošiljatelja”, zaključak je. Iduće vrijeme bit će izazovno za internetske korisnike, nema opuštanja
Nema lake zarade
Službenik za kibernetičku sigurnost u Sektoru kriminalističke policije Denis Rukavina kazao je za Hinu kako se investicijske prijevare u posljednje vrijeme najčešće događaju kod ulaganja u kriptovalute jer je stvoren urbani mit da je to način lake zarade. Naravno, u današnje vrijeme to je jedan od načina za zaraditi, međutim, ne treba biti lakovjeran i ulagati na nekim tržištima ili na nekim burzama koje nemaju nikakvo pokriće iza sebe i koje uvjeravaju u laku zaradu. Internet nudi brojne odgovore, tako da nije problem pronaći koje su kriptomjenjačnice sigurne, a koje, praktički, nigdje nisu registrirane. - Kada se na internetu obavljaju novčane transakcije, treba dobro paziti kome i kako plaćamo. Najbolje bi bilo imati račun na kojem se nalaze ograničena sredstva namijenjena za određenu količinu kupnje, a ne preporučuje se to raditi s računima na kojima se nalazi veći iznos novca - kaže voditelj poslova prevencije PU osječko-baranjske Robert Škorvaga. Zanimljivo je i da nas u idućem razdoblju čeka ogroman broj internetskih prijevara jer je početkom godine došlo do najvećeg curenja podataka u povijesti, i to čak 26 milijardi korisničkih zapisa. Ili da pojednostavimo, ako negdje imate korisnički račun, lako je moguće da će vam taj korisnik poslati poruku na društvenim mrežama ili “službeni” mail pa je potrebno dobro otvoriti oči da ne dođe do prijevare, a jasno, netko će nasjesti, koliko god upozoravali na ovakve stvari. Očekuje se da će u roku od šest mjeseci do godinu dana doći do povećanja broja kaznenih djela iz ovoga područja kriminala jer ako je toliki broj korisničkih imena ili lozinki dostupan na internetu, pitanje je trenutka kada će se naći netko tko će ih pokušati iskoristiti. Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka u Hrvatskoj javnosti su objasnili kako prepoznati prijevaru. Objašnjenje je jednostavno i primjenjivo za BiH pa s obzirom na to da biste se, ako ste korisnik interneta, mogli s ovim problemom susretati u idućem razdoblju, dobro bi bilo znati neke stvari.
Kako prepoznati prijevaru? “Iako pod pošiljateljem stoji naziv banke te na prvu niste posumnjali, provjerite e-mail adresu pošiljatelja. Ako se ne podudara sa službenom e-mail adresom (domenom) vaše banke, odmah izbrišite e-poruku. Primjerice, klijent ste X banke koja ima službenu domenu @xbanka.hr, a e-poruku ste zaprimili od pošiljatelja čija domena glasi, primjerice, @x-banka.com, @xbanka.eu, @hr-xbanka.com, @m-xbanka.com, riječ je o prijevari”, stoji u točki 1. Pod točkom 2. navodi se: “Provjerite predmet (subject) e-poruke jer često se u predmetu navodi VAŽNO, HITNO. Napadači ističu hitnost ili važnost u samom predmetu e-poruke kako bi vas potaknuli na reakciju”. Zatim u točki 3. stoji sljedeće: “Provjerite sadržaj te točnost pravopisa i gramatike e-poruke. Takve poruke često kreću s generičkim pozdravom (npr. dragi kupče, dragi klijentu, poštovani klijentu i sl.), sadrže gramatičke i pravopisne pogreške te sadržaj e-poruke uvijek poziva na hitnu (brzu) reakciju (npr. kliknite kako ne biste izgubili račun, potvrdite u roku 24 sata i slično)”.
Ne klikajte...
Točka 4. također je bitna. “Ako ste zaprimili poveznicu ili gumb na koji morate kliknuti da biste potvrdili identitet ili ažurirali aplikaciju, vrlo vjerojatno je riječ o prijevari. Ako niste sigurni, uvijek možete kontaktirati banku, ali ne klikajte”. U sljedećoj točki stoji: “Provjerite poveznicu u mailu kako biste vidjeli kamo poveznica vodi i podudara li se sa službenom domenom tako da prođete mišem preko poveznice, ali ne klikajte. Zapamtite, napadači često koriste adrese koje su slične službenim adresama banke (npr. x-banka.com, hr-xbanka.com i slično), stoga pažljivo proučite adresu.” I za kraj: “Privitak koji šalju napadači je maliciozan program te preuzimanjem takvog privitka najčešće se prikupljaju osjetljivi, osobni, financijski i slični podaci. Stoga, nikako ga ne preuzimajte ako niste sigurni u pošiljatelja”, zaključak je. Iduće vrijeme bit će izazovno za internetske korisnike, nema opuštanja
