Među brojnim poskupljenjima, koja svakodnevno pritišću osiromašene kućne proračune, je i meso. Pandemija, poskupljenje goriva, rat u Ukrajini utjecali su na rast cijena stočne hrane, a samim tim i cijena mesa i do 30 posto. U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine najavljuju moguću nestašicu svinjskog i junećeg mesa, jer domaći farmeri pokrivaju tek 30 posto tržišta.
U mesnicama su vrtoglave cijene. Kilogram telećeg buta iznosi 28 maraka, junećeg 19,5 maraka, a svinjskog 10, a vlasnik mesnice kaže kako je pandemija najveći uzrok rasta cijena mesa, ali i prošlogodišnja suša.
"Ostao je isti broj potrošača, samo se smanjila kupovna moć. Onaj tko je uzimao kilogram, uzima sada pola kilograma. Od nove godine najviše su otišla junetina za 20 posto su otišle cijene žive stoke", kaže Lazo Šešić, vlasnik mesnice, javlja BHRT.
U lancu poskupljenja najveći ceh opet plaćaju građani. Prinuđeni su na stezanje kaiša i smanjenje gramaže prilikom kupovine. Poskupljenje stočne hrane za gotovo 100 posto i energenata prouzročilo je i rast cijena osobito junadi i teladi. Dodatni problem je nedovoljan domaći stočni fond zbog izostatanka poticaja za poljoprivredne proizvođače, ali i zabrana izvoza mesa u pojedinim europskim zemljama.
"Nedomaćinski odnos države prema vlastitim poljoprivrednim proizvođačima obija se o glavu prvo nama farmerima, a na kraju i krajnjim potrošačima, koji će meso početi smatrati velikim luksuzom", naglašava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine napominju da proizvodimo dovoljno pilećeg mesa, ali da nam osim poskupljenja prijeti nestašica svinjskog i junećeg mesa.
"Mi imamo 35 posto domaću proizvodnju. Direktno smo ovisni od uvoza. Te kategorije nisu bile zaštićene prelevmanima i carinom i proizvodnja je pala. Tu ćemo imati moguće nestašice, jer vidimo da je Poljska zabranila izvoz", navodi Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Izostanak poticaja domaćim farmerima rezultirao je osiromašenim stočnim fondom i uvozom 70 posto mesa za potrebe tržišta u Bosni i Hercegovini koje ćemo, po svemu sudeći, još skuplje plaćati.
