Za dva dana bit će navršeno 49 godina od katastrofalnog potresa koji je pogodio Banju Luku.
Za samo nekoliko sekundi potres jačine 6,6 stupnjeva Rihterove skale (devet stupnjeva Merkalijeve skale) devastirao je grad, podsjećaju iz Seizmološke službe Hidrometeorološkog zavoda RS-a.
Poginulo je 15 stanovnika, a 1.117 je teže i lakše ozlijeđeno. Materijalna šteta bila je ogromna. Potpuno je uništeno 86.000 stanova, 266 školskih objekata, 152 objekta javne uprave i administracije, 146 kulturnih objekata, 133 zdravstvena objekta...
Taj potres je najjači koji je ikada zadesio teritorij Bosne i Hercegovine. Njegova posljedica je ogromna materijalna šteta u Banjoj Luci i petnaest okolnih krajiških općina.
Seizmolozi podsjećaju da se dan prije razornog potresa dogodio potres jačine 5,6 stupnjeva Rihterove skale.
Banjolučani ni slutili nisu da je to samo bio uvod u jedan težak trenutak i razdoblje grada.
Tadašnje gradsko rukovodstvo donijelo je odluku da se naredni dan, 27. listopada, proglasi neradnim danom bojeći se jačeg potresa. Odluka se pokazala ispravnom, jer je sljedećeg jutra, 27. listopada 1969. godine u 9 sati i 10 minuta, Banju Luku pogodio dosad najveći potres.
Danas, 49 godina kasnije, na banjolučkom Trgu Krajine, kao nijemi svjedok, nalazi se "krivi sat" čije kazaljke pokazuju 9 sati 10 minuta i 56 sekundi - točno vrijeme tog strašnog događaja.
Nakon tog potresa doneseni su i ubrzo stupili na snagu mnogo stroži propisi u oblasti seizmičkog projektiranja i građenja u Bosni i Hercegovini.
Potres, kao prirodna pojava, ne ubija, nego ubijaju građevine, odnosno objekti u kojima živimo i radimo. Zbog toga, građevinski objekti trebaju biti projektirani i građeni u skladu sa zakonskom regulativom, jer u tom slučaju potres ne bi smio izazvati strukturna oštećenja, odnosno ne bi smjelo doći do rušenja objekata u predviđenom vremenu njegove uporabe, podsjećaju iz Seizmološke službe Hidrometeorološkog zavoda RS-a.
