I dok je u Federaciji BiH za ostvarivanje najniže mirovine, koja trenutačno iznosi 573,53 KM, potrebno raditi najmanje 15 godina, u nekim europskim zemljama za ostvarivanje mirovine dovoljno je tek 5 godina radnog staža, piše Večernji list BiH. Jedna od tih zemalja je i Njemačka, koja godinama predstavlja jednu od najpoželjnijih poslovnih, ali sve više i životnih destinacija za radnike i obitelji koje odlaze iz BiH. Kako bi se u toj najvećoj i ekonomski najsnažnijoj zemlji Europske unije ostvarilo pravo na mirovinu, dovoljno je, kako je objavljeno u nedavnom istraživanju, tek 5 godina radnog staža i 65 godina starosti. Ipak, u dijelu europskih zemalja vrijedi pravilo kao i u BiH, za mirovinu osiguranik treba imati najmanje 15 godina staža i 65 godina života. Donosimo pravila i razlike po pojedinim zemljama.
Povećanje i razlike u EU
Minimalna mirovina u Njemačkoj nije propisana zakonom, ali najniža koju netko tko je većinu radnog vijeka proveo u toj zemlji može primati iznosi oko 560 eura mjesečno. S druge strane, osoba koja je u Njemačkoj radila najmanje pet godina za prosječnu plaću, kada stekne uvjete za starosnu mirovinu, u početku će primati oko 200 eura, s tim da se u Njemačkoj svake godine taj iznos povećava. Jednako kao i u Njemačkoj, pet godina rada za ostvarenje mirovine dovoljno je i u Austriji. Iznos mirovine koju će ostvariti onaj tko je u toj zemlji radio tek pet godina ovisit će o tome koliki su bili iznosi plaće i davanja u mirovinski fond, što se razlikuje od osobe do osobe. Pod tim minimalnim uvjetima mirovina iz Austrije bit će relativno niska, iako u nekim slučajevima može biti u visini minimalne mirovine iz Federacije BiH ili čak koju marku viša.
Radni vijek, godine, prava...
Stranci koji su dio ili cijeli radni staž odradili u Švedskoj imaju pravo na nacionalnu mirovinu. Na stranicama švedskog mirovinskog sustava stoji da se to pravo zadržava gdje god se osoba preselila. Nacionalnu mirovinu mogao je ostvariti svatko tko je najmanje 40 godina živio ili pak 30 godina radio u Švedskoj. Ipak, ako nisu živjeli najmanje 40 godina u Švedskoj i ostvarili najmanje 30 godina radnog staža, strancima mirovina na koncu može biti tek 20 do 25 posto od iznosa plaće koju su primali. Prosječna nacionalna mirovina u Švedskoj prošle je godine iznosila 1280 eura, a njezin iznos ovisi o tome koliko je poreza bilo uplaćeno na plaću. Pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Čak 59.670 umirovljenika koji starosnu mirovinu primaju u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, radilo je manje od 19 godina. Njihova prosječna mirovina iznosi svega 266,57 eura. Slovenci, odnosno oni koji rade u Sloveniji, također u mirovinu odlaze kada napune 65 godina i imaju najmanje 15 godina staža. Kada je riječ o najnižoj mirovini, velika je razlika u iznosima u samoj BiH. Za razliku od Federacije BiH, gdje je iznos najniže mirovine jednak za sve, najniža mirovina u Republici Srpskoj određena je u pet razina, ovisno o duljini mirovinskog staža osiguranika, a sve to definirano je Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju RS-a. Tako osiguranici koji su svoj radni vijek završili s između 15 i 20 godina radnog staža od siječnja ove godine imaju mirovinu u visini od 360 KM, dok za radni staž između 20 i 30 godina najniža zajamčena mirovina iznosi 420,90 KM. Oni čiji je radni staž između 30 i 40 godina sada primaju 481 KM, a svi koji su imali puni radni staž s povećanjem od početka ove godine primaju iznos od minimalno 601,35 KM.
