Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je na posljednjoj sjednici donijela odluke koje će omogućiti početak provedbe dvaju IPA projekata: “BACAR” i “PESCAR” u kojima su partneri Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Istaknuto je kako je za realiziranje ta dva projekta, koji su usmjereni na jačanje klastera te nadzor i smanjenje upotrebe pesticida u HNŽ-u, iz EU fondova odobreno oko milijun maraka, piše Večernji list BiH. Posebno je zanimljiv projekt koji se odnosi na kontrolu upotrebe pesticida jer korištenje tih sredstava ima izravne posljedice na život i zdravlje ljudi. Kako su nam rekli iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, projekt se radi partnerski sa Zadarskom županijom, a HNŽ će dobiti oko 400.000 maraka.
Najnovija tehnologija
- Može se reći kako je realizacija projekta već počela. Mi imamo opremu kojom određujemo kada je vrijeme za upotrebu određenih pesticida, ali sada ćemo dobiti novu tehnologiju s kojom ćemo još preciznije moći odrediti brojne parametre. Tako ćemo, primjerice, točno odrediti kada je vrijeme za prskanje loze na području Čitluka ili nekih poljoprivrednih kultura na području Stoca ili Čapljine. Bit će mnogo više kontrole nego što je to sada slučaj - rekli su nam naši sugovornici iz spomenutog ministarstva. Dodali su kako će novi sustav uvelike pomoći i poljoprivrednicima jer će im sigurno smanjiti količinu pesticida koje koriste, a samim tim i smanjiti troškove proizvodnje. - Nove tehnologije koje ćemo uskoro koristiti dat će nam brojne prednosti. Sve to trebalo bi dovesti do situacije u kojoj ćemo imati uspješniju poljoprivrednu proizvodnju, bolje zaštićene potrošače, a jedan od najvećih pozitivnih pomaka trebao bi biti na području očuvanja okoliša. Korištenje znatno manje pesticida znači i kako će naša okolina biti bolje zaštićena i čišća nego što je to sada slučaj - poručuju naši sugovornici.
Više inspekcija na terenu
Osim što će novim uređajima resorno ministarstvo bolje kontrolirati stanje na terenu, više napora će biti uloženo u nadzor rada na usjevima od nadležnih inspekcija. Sve to bi trebalo dovesti do znatno bolje kvalitete proizvoda na području HNŽ-a, a proizvodi bi trebali biti zaprašivani s manje pesticida nego što je dosad bio slučaj. - Svakako je naša obveza u procesu približavanja EU provoditi ove procese. I mi to sada činimo. Što se brže prilagodimo standardima koje je postavila Europska unija, to ćemo brže imati uvjete svoje proizvode plasirati na njihovo tržište. Želimo da i naši ljudi imaju kvalitetnije domaće proizvode, a sve to ćemo postići ovakvim načinom rada - zaključili su naši sugovornici. I ovo je jedan primjer na koji način se mogu koristiti sredstva iz EU bez obzira na to što Bosna i Hercegovina nije njezina članica.
Za očekivati je kako će u budućnosti biti više ovakvih projekata koji će unaprijediti kvalitetu života na ovome području.
