Vijeće Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini izrazilo je razočaranje povodom odluke Vlade Zeničko-dobojskog kantona da ne uvrsti ovu instituciju među "temeljne organizacije kulture naroda BiH". Unatoč više od 140 godina kontinuiranog djelovanja i značajnog doprinosa razvoju kulturne baštine u BiH, Matica hrvatska ostala je zanemarena, što izaziva zabrinutost i potrebu za preispitivanjem donesene odluke. Priopćenje donosimo u cijelosti:
Sarajevsko Oslobođenje 3. siječnja 2025. godine, izvijestilo je o odluci Vlade Zeničko-dobojske županije kojom se kao "temeljne organizacije kulture naroda BiH" prepoznaju Bošnjačka zajednica kulture Preporod, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta te Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo La Benevolencija.
Odluka županijske vlade, kako je navedeno, temeljena je na kontinuitetu i tradiciji djelovanja ovih organizacija koje imaju povijest dugu preko stotinu godina. Ove organizacije dobivaju proračunska sredstva potrebna za njihov rad i programe, što je svakako pohvalan potez, ali istodobno otvara pitanje zašto se Matica hrvatska, kao jedna od najstarijih kulturnih institucija u BiH, nije našla na ovom popisu.
Matica hrvatska u BiH – povijest koja se ne smije zanemariti
Matica hrvatska djeluje u Bosni i Hercegovini još od 1879. godine, što je povijesna činjenica koja je dokumentirana i obilježena prigodnim manifestacijama, uključujući proslavu 140 godina djelovanja Matice hrvatske u Sarajevu 2019. godine.
Povijesni podaci govore o dubokom kulturnom tragu Matice hrvatske u BiH. Ministar Mirza Mušija, nadležan za obrazovanje, znanost i kulturu, a i ostali članovi Vlade bi trebali znati da je Matica hrvatska imala i ima svojeg povjerenika i članove u Žepču, Zenici, Busovači, Doboju, Maglaju, Tešnju te u brojnim drugim bosanskohercegovačkim gradovima. Samo u Sarajevu bilo je 1897. godine 204 člana na čelu s povjerenikom Dragutinom Tomšom.
Neki od članova tada bili su književnici i kulturni djelatnici važni za kulturnu povijest BiH, kao na primjer Josip Vancaš, Safvet beg Bašagić, Edhem Mulabdić, Tugomir Alaupović, Kosta Hoerman, gradonačelnik Mehmed beg Kapetanović, Emilijan Lilek, Nikola Mandić, Ljuboje Dlustuš, Silvije Strahimir Kranjčević, itd. Uz katoličke Hrvate u članstvu Matice hrvatske svih je godina bilo i pripadnika drugih naroda, osobito muslimanskih Bošnjaka, ali pravoslavnih Srba te Židova (npr. Vita Alkalay, Danijel Kajon, Hinko Šlesinger, itd.), što svjedoči o multietničkom karakteru organizacije.
Više o 130 godina, zaista bogatog i plodnog djelovanja Matice hrvatske u Sarajevu može se naći u knjizi: Andrej Rodinis, Matica hrvatska u Sarajevu, 130 godina: 1879-2009, Sarajevo 2011.
Bogata kulturna baština ignorirana od strane županijske vlade
Unatoč bogatoj povijesti i značajnom doprinosu razvoju kulture u BiH, Matica hrvatska nije prepoznata u odluci Vlade Zeničko-dobojske županije, iako je njezina uloga u očuvanju i promociji kulturne baštine neosporna.
Posebno je zabrinjavajuće da se Matica hrvatska, koja je povijesno prisutna i u brojnim gradovima Zeničko-dobojske županije, uopće ne spominje u ovoj odluci, iako je jasno da svojim djelovanjem zaslužuje jednako priznanje kao i druge organizacije koje su dobile status "temeljnih organizacija kulture".
Odluka Vlade Zeničko-dobojske županije pozitivna je u smislu podrške kulturnim organizacijama. Međutim, ignoriranje Matice hrvatske, koja ima neprekinuti kontinuitet djelovanja u BiH dulji od 140 godina, ne može se smatrati opravdanim.
Na koncu, pozivamo nadležna tijela da preispitaju ovu odluku i priznaju važnost Matice hrvatske kao nezaobilazne kulturne institucije koja je kroz povijest značajno pridonijela razvoju i očuvanju kulturne baštine Bosne i Hercegovine, te da na poseban način akceptiraju činjenicu kako je u BiH prisutno i Vijeće Matice hrvatske u BiH, osnovano zahvaljujući odluci središnjih tijela Matice u cijelosti i ogranaka koji djeluju u BiH.
