Iz sadašnje pozicije izgleda futuristički, apstraktno, ali u strategiji razvoja Federacije BiH od 2021. do 2027. godine, koju su usvojili Vlada FBiH i oba doma federalnoga Parlamenta, predviđeno je utemeljenje znanstveno-istraživačkih parkova u županijama, piše Večernji list BiH.
Status inovatora
Na razini Federacije BiH, kao neka vrsta koordinacijskog tijela koje bi radilo sa znanstveno-tehnološkim parkovima, prema ovom dokumentu, predviđeno je utemeljenje federalnoga fonda za razvoj tehnologija, istraživanja i inovacija. Spomenuti fond trebao bi osigurati i financijsku potporu istraživanju, razvoju i inovacijama (Research and Development), kako u privatnom tako i u javnom sektoru FBiH.
- Potrebno je stvaranje ambijenta koji omogućuje i potiče suradnju gospodarstva i istraživačke zajednice te uključivanje gospodarstva, sveučilišta, zavoda, ministarstava i znanstvenih instituta u zajedničke projekte i postupke pametne specijalizacije. Iznimno je važno omogućiti poduzećima pristup i korištenje istraživačko-razvojne infrastrukture te da kroz strateško partnerstvo s istraživačko-razvojnim institucijama razvijaju nove proizvode i tehnologije, ali i zajedno sudjeluju u projektima EU-a - navodi se, između ostalog, u strategiji razvoja FBiH od 2021. do 2027. Posebno je zanimljivo da će se potencijalnim inovatorima regulirati status unutar ovog projekta, zbog toga bi trebalo donijeti posebna zakonska rješenja koja bi definirala status inovatora. U cijelom projektu navodi se kako je potrebno osnovati barem jedan znanstveno-tehnološki park iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije povezivanjem privatnog sektora s poljoprivrednim fakultetima, školama, institutima, zavodima te lokalnim i regionalnim razvojnim agencijama.
Na razini županija ili regija potrebno je osnovati znanstveno-tehnološke parkove koji bi bili specijalizirani za istraživanja, obrazovanje i stručnu obuku radne snage poduzeća s potencijalom da bi mogli postati međunarodni lideri u pojedinim oblastima ekonomije u kojima određena regija ili županija već ima snažnu ili potencijalno snažnu međunarodnu konkurentnost. Te znanstvene parkove potrebno je uvezivati s EU institutom za inovacije i tehnologiju (European Institute of Innovation & Technology Knowledge Innovation Communities - EIT KICs), stoji u spomenutom dokumentu.
Gdje stoji BiH
Pitanje je hoće li se ova dobra ideja i realizirati u praksi jer iskustva iz prošlosti govore suprotno. Naime, još 2021. znanstveni i akademski krugovi dovršili su strategiju razvoja znanstveno-istraživačkoga i istraživačko-razvojnoga rada u FBiH za razdoblje od 2012. do 2022. godine, koja nikad nije ni usvojena, upravo zbog inertnosti institucija vlasti. Dok je taj dokument skupljao prašinu u ladicama federalnih institucija vlasti, zaklada, direkcija..., autori ove strategije u međuvremenu su preminuli, poput akademika Božidara Matića koji je bio njezin koordinator. Njezini autori naveli su kako je najuočljiviji pokazatelj inferiornosti bh. znanstveno-istraživačkoga sektora u odnosu na okružje slaba prisutnost bh. znanstvenih djelatnika na međunarodnim znanstvenim skupovima, njihovo minorno pojavljivanje u periodičnoj i znanstvenoj literaturi (indeksiranim časopisima). Te 2012. godine akademici su uputili na nemogućnost organiziranja jakih znanstvenih skupova u BiH, skromnu ili gotovo nikakvu publicističku djelatnost, nedostatak časopisa i periodike u knjižnicama te, iznad svega, vrlo slabo zanimanje mladih kadrova za postdiplomske studije i doktorska istraživanja (u budućnosti doktorske studije) i rad u znanstveno-istraživačkoj oblasti. Zbog svega toga, stoji u strategiji, “BiH nema gotovo nigdje u međunarodnim statističkim publikacijama vezanim uz znanost i istraživanje”.
