Prijedlog o izbornom modelu članova Predsjedništva, oko kojega pregovaraju predsjednici sedam stranaka i predstavnici Europske unije, svodi se na modifikaciju najmanje dva dosadašnja prijedloga. Prvi je onaj dokument koji su predložili iz dva HDZ-a o minimalnoj višenacionalnoj zastupljenosti kojim je nadograđen model koji je iznijela Stranka demokratske akcije (SDA) o stvaranju virtualnih izbornih područja što je usmeno čelnicima sedam stranaka na kraju sastanka 10. listopada u Bruxellesu iznio povjerenik za proširenje Štefan Fuele. Taj prijedlog podrazumijeva da je Federacija BiH jedna izborna jedinica i da se dvojica članova Predsjedništva biraju s jedinstvene liste kandidata. Što to podrazumijeva?
Prvi član Predsjedništva postat će onaj kandidat koji bude izabran s najviše glasova u Federaciji BiH. Drugi, pak, član Predsjedništva bit će onaj kandidat koji osvoji najviše glasova i zadovolji određene kriterije. Prvi je da nije dobio glasove s područja pet županija u kojima je pobijedio kandidat s najvećim brojem glasova. Praktično, to znači da će prvi kandidat s velikom vjerojatnošću biti izabran s prostora Tuzlanske, Sarajevske, Zeničko-dobojske, Unsko-sanske i Srednjobosanske, ili pak Hercegovačko-neretvanske županije. Drugi, pak, član Predsjedništva će, izvjesno je, biti onaj kandidat koji zasluži glasove birača s područja Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske, Posavske, Bosansko-podrinjske te vjerojatno Hercegovačko-neretvanske županije. Uvjet da drugi kandidat postane član Predsjedništva jeste da dobije 50 plus 1 posto glasova u ovim županijama. Nakon ovoga modela otvorio se novi prijepor. Treba li uopće staviti odrednicu da članovi Predsjedništva ne mogu biti iz istog naroda.
Dva HDZ-a su za brisanje nacionalne odrednice, kao i RS, prije svega kako se ne bi ponovila nefer utakmica bošnjačkih stranaka s dvostrukim izborom Željka Komšića. No, da je, pak, ovaj model vrijedio u to vrijeme 2010. godine, onda bi članovi Predsjedništva bili Komšić i Borjana Krišto. Sada, pak, bošnjačke stranke traže nacionalni ključ, a prijedlog je da u uži krug za izbor članova Predsjedništva BiH ne ulaze osobe s manje od 3 posto potpore birača.
