Pogibija iranskog predsjednika Ebrahima Raisija aktualizirala je temu o globalnim tenzijama između režima u Teheranu i političkog Zapada. Sukob tinja još od Islamske revolucije, znači gotovo pola stoljeća, manjim ili većim intenzitetom. Najnovija eskalacija vezana je uz rat u Gazi.
Mnogo je točaka na karti svijeta oko kojih su se, koristeći svoj utjecaj, nadmudrivali Iran i Amerika, a posljednjih 30 godina Bosna i Hercegovina jedna je od njih. Politički utjecaj Irana u BiH danas je slabiji nego za vrijeme vladavine SDA, ali ta zemlja ne odustaje od nastojanja da jača veze, posebno s bošnjačko-muslimanskom zajednicom u BiH. U ratu je to činio slanjem oružja bošnjačkoj strani, a danas Iran preko svojih medija i instituta "Ibn Sina" koristi palestinsko-izraelski sukob za izgradnju vlastitog imidža u BiH.
Od početka izraelskog rata protiv Hamasa iranske institucije u BiH snažno promoviraju palestinske stavove, otvoreno upućujući na "pogrešnu i nepravednu" politiku Zapada prema Palestincima i muslimanima u cjelini. U prilog im ide i vrlo snažan sentiment Bošnjaka muslimana prema stradanjima Palestinaca u Gazi. IR Iran nastoji se prikazati kao jedini autentični i stvarni zastupnik muslimanskih prava i interesa, ne samo na Bliskom istoku nego i u svijetu općenito.
U tom kontekstu posebno je aktivan njihov Znanstvenoistraživački institut "Ibn Sina" koji je nedavno organizirao javnu tribinu naziva "Učinci izbijanja Islamske revolucije u Iranu na islamsko buđenje i jačanje antiimperijalističkih struja". Jedan od govornika na tribini bio je književnik Džemaludin Latić, koji je jedan od najpoznatijih aktivista pokreta Mladi muslimani u BiH i bliski suradnik osnivača SDA i ratnog lidera Bošnjaka Alije Izetbegovića. Tema njegova izlaganja bila je "Utjecaj Islamske revolucije na islamski način razmišljanja u Bosni i Hercegovini". Umirovljeni diplomat i novinar Hajrudin Somun govorio je o temi "Usporedbe duha otpora palestinskog naroda prije i poslije Islamske revolucije u Iranu", Emir Hadžikadunić o položaju Irana u regiji i međunarodnom sustavu nakon pobjede Islamske revolucije, a Osman Softić o utjecaju Islamske revolucije u Iranu na jačanje antiimperijalističkih struja u svijetu. Poruke bošnjačkoj publici jasne su već iz naslova izlaganja.
Iako većinski šijitska zemlja, Iran nastoji u svim segmentima ostvariti što jači utjecaj u BiH, gdje su muslimani gotovo isključivo suniti. Sve više ulaže se i u sustav školovanja u samoj BiH pa je tako proširena djelatnost Perzijsko-bosanskog koledža koji od 1999. godine djeluje u blizini Sarajeva. Ostat će zapamćeno kako je bivša ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković (SDA) bila jedina dužnosnica u Europi koja je u jeku globalne osude Irana zbog kršenja ljudskih prava u toj zemlji primila i na press-konferenciji branila iranskog šefa diplomacije.
Da ipak u bošnjačko-iranskim odnosima nije sve harmonično, pokazalo se prije nekoliko godina, kada su dvojica iranskih diplomata protjerana zbog špijunaže, ali i nedavno, kada je veleposlanik Irana u Srbiji na određeni način izrazio razumijevanje za poziciju Beograda prema predloženoj rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici. To, zapravo, i nije tako neobično ako se zna da i Srbija održava bliske veze s Iranom, a veže ih i to što i jedni i drugi razvijaju partnerstvo s globalnim američkim protivnikom - Rusijom. U tom zamršenom krugu odnosa bh. naroda s Iranom samo su Hrvati "po strani". Njihovi odnosi s vlastima u Teheranu doslovno su diplomatski. Možda i razumljivo s obzirom na to da neki tvrde kako je podrijetlo Hrvata baš iz - Irana.
Hrvati nismo po strani jer Iran je naša pradomovina. Reko nam čača Franjo.