Nogometna reprezentacija BiH u Strasbourgu je remizirala s Francuzima, prvacima svijeta.
- Konačno nešto pozitivno iz Strasbourga – našalio se duhoviti Ero s ovoga svijeta misleći na presudu Suda za ljudska prava koju HDZ BiH i HNS BiH svojim prijedlogom izmjena Izbornog zakona jednostavno pomiruju s presudom Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda.
No, bošnjačka strana, kako stvari stoje, voli neriješeno i to ti je. Pa se nogometna reprezentacija BiH još ni jednom nije plasirala na nogometni summit Europe. A ima igrače za velike domete. Pa smo u sarajevskim medijima pročitali naslov “Dinamo ne može bez Bosanaca” nakon što se Emir Dilaver vratio među zagrebačke plave. A Dilaver je iz Tomislavgrada. No, bilo je nogometaša iz Bosne u Dinamu još od vremena Vlatka Markovića (iz Bugojna), koji je na Svjetskom prvenstvu 1962. bio uvršten među najboljih 11! U Dinamu su igrali Hrvoje Knez, Abid Kovačević (“Evo asa s Vrbasa”, rekao bi legendarni radijski reporter Ivo Tomić), Josip Lalić i brojni drugi Bosanci od Ćire Blaževića, Dautbegovića i Fikreta Mujkića do Mujčina i još puno njih iz novijih vremena. Većina njih igrala je više nego odlično pa se na tribinama Maksimira često čulo: “Nema ‘stranca’ do Bosanca!”
Isto je vrijedilo i za brojne Hercegovce kao što su Mujić, Benco, dva Jurića, Spajić, Bazina i mnogi drugi. No, hercegovačke korijene imaju i Zvone Boban i braća Šimić, braća Mamić, a iz Livna (ono “i” u BiH) je srebrni Zlatko, a podrijetlom Davor Šuker! No, tu su i Lovren, i Kovačić, i Ćorluka, a sada i Sosa, a bit će ih još. I za splitski Hajduk vrijedi ona “Nema ‘stranca’ bez Bosanca!” Ali možda još više – Hercegovca! U srcima navijača splitskih bilih i dalje su Mostarci Blaž Slišković, Boro Primorac i Igor Musa, kao i Širokobriježanin Stanko Bubalo, ali i još neki. No, mnogi pobrojani, ali i neki koji nisu, napravili su karijere i izvan Hrvatske. Pa se za europski nogomet može reći: “Nema ‘stranca’ do Bosanca, a posebno Hercegovca!” Dalić i Ćiro Hrvatskoj su donijeli svjetsko srebro i broncu. Prije tri godine na Večernjakovu pečatu za Osobe godine izabrana su četiri nogometna izbornika iz BiH, koja su odvela četiri nogometne reprezentacije na Svjetsko prvenstvo 2018., a to su Zlatko Dalić, Vahid Halilhodžić, Vladimir Petković i Mladen Krstajić.
Slično je i kada je riječ o hrvatskoj košarci i rukometu. Ali i u drugim sferama života i djelovanja. Dvojica od trojice hrvatskih nobelovaca su Bosanci (Andrić i Prelog) i jedini hrvatski oskarovac (Dušan Vukotić za crtani film “Surogat”) je Hercegovac. Brojni hrvatski pisci, glumci, likovni umjetnici, političari, svećenici, gospodarstvenici i ugledne ličnosti hrvatskog javnog života su Hrvati iz BiH. I tu vrijedi ona da nema “stranca” (stranci su samo u navodnicima) do Bosanca, a još više Hercegovca. Tako je i u Europi i svijetu. Mate Rimac, Ivan Đikić te mnogi drugi iz BiH imaju svjetski renome. U Europi, Americi i Australiji brojni su uspješni Hrvati iz BiH. No, u rođenoj zemlji nisu baš osobito omiljeni. Bh. Hrvati i njihove institucije trn su u oku onih koji od države triju konstitutivnih naroda žele stvoriti “građansku” BiH, a zapravo unitarnu državu po mjeri Bošnjaka. Pa smo čuli i vic o toj temi nakon što su se u Sarajevu pojavili – galebovi! Koji su u bh. prijestolnicu stigli s mora jer su nanjušili sarajevska smetlišta. Nitko ne zna kako ih se riješiti, a onda je neki klinac nazvao utjecajne osobe iz unitarnog miljea u Sarajevu i ponudio im da će za sto tisuća eura nestati svi galebovi s područja BiH, pa čak i područja Neuma. Nisu ga ozbiljno shvaćali, a klinac je bio uporan. Da bi ga se riješili, dadnu mu traženih sto tisuća eura za tjeranje galebova iz BiH. Klinac donese jednog galeba plave boje i pusti ga iz ruku. Galeb poletje nebom, a svi galebovi iz Sarajeva i čitave BiH poletješe za njim. Prolaze dani i tjedni, a od galebova više ni traga ni glasa. Onda jedan od bh. unitarista nazove klinca i upita ga:
- Želiš li zaraditi milijun eura?
- Da – odgovori klinac.
- No, postoji jedan uvjet – reče unitarist.
- Koji uvjet? – znatiželjan je klinac.
- Imaš li možda nekog plavog Hrvata Hercegovca? – upita ga unitarist u građanskom odijelu. •