Kolike su dimenzije apostazije, tj. otpada od vjere i vjerske prakse u nekim europskim zemljama, najbolje oslikava svježa vijest iz Nizozemske, gdje ukidaju nedjeljne mise. Upravo tako! Biskupija Roermond u Nizozemskoj najavila je kako se više neće slaviti mise svake nedjelje u svim njezinim župama. U pismu župnicima i vjernicima biskupija, koja se nalazi na jugu Nizozemske, obavijestila je kako će se odsad u pojedinim župama misa slaviti svake druge nedjelje, navodeći kako je razlog manjak svećenika, ušteda na troškovima, kao i smanjen broj vjernika koji pohađaju nedjeljna slavlja.
"U nekim mjestima toliko malo ljudi dolazi na euharistiju da je mnogo bolje s motivacijskog aspekta ujediniti vjernike iz različitih župa da sudjeluju na jednom zajedničkom euharistijskom slavlju", piše u pismu koje potpisuje generalni vikar René Maessen, koje prenosi Bitno.net, a u kojem se navodi kako i "financijski razlozi također mogu imati ulogu u razmatranju da se euharistija više ne služi svaki tjedan, nego, na primjer, jednom svaka dva tjedna".
Nakon što smo se već naviknuli da se u europskim zemljama crkvene zgrade prodaju ili iznajmljuju za zabavne ili trgovačke centre, tj. posve se isključuju iz svoje sakralne funkcije, vijest da župna zajednica nema novca i/ili vjernika za slavlje nedjeljne mise otvara novi put koji očito vodi drastičnom smanjenju ili čak nestanku cijelih kršćanskih zajednica.
No to i nije neka nova i nepoznata tema. O njoj je nedavno za Slobodnu Dalmaciju progovorio i novi provincijal hercegovačkih franjevaca fra Jozo Grbeš, dijeleći svoje 30-godišnje iskustvo iz pastoralnog rada u SAD-u. "Vjerujem da je budućnost u malim kršćanskim zajednicama. Vrijeme masa i velikih institucija je na zalasku. Stoga dijeliti put znači poznavati suputnike. Nije to više bezlična masa kojoj se služi kako bi zadovoljila forme, nego suputnici s kojima se dijeli ono što ih duboko veže", rekao je Grbeš objašnjavajući kako je pristup ljudima u takvim zajednicama osobniji, a "osobno poznavanje obitelji vodi do dimenzije 'suputnika', onih koji dijele duhovnost kako bi im život bio kvalitetniji".
Tu je temu još 1996. otvorio kardinal Joseph Ratzinger, današnji papa emeritus Benedikt XVI., pitajući se u svojoj knjizi "Sol zemlje" kako će "Crkva živjeti u ovom društvu koje je tako očigledno lišeno Krista" i dodajući da će "vjerojatno morati stvoriti nove oblike zajedništva, kršćanske će se općine morati međusobno jače povezati i snažnije oblikovati u vjeri". Na pitanje Petera Seewalda mogu li se u budućnosti zamisliti neki "kršćanski kibuci", mudri Ratzinger odgovorio je – zašto ne! Kaže kako je često upozoravao da u Crkvi ima previše birokracije i da treba pojednostaviti cijeli sustav. "Ne smije se sve rješavati preko povjerenstava, mora biti osobnih susreta. I ne može se sve svladati razumom", rekao je proročki, dodajući da stojimo pred novim kršćanskim razdobljem jer "upravo razdoblje kvantitativno reduciranog kršćanstva može dati životnost svjesnijem kršćanstvu".
"Isus je uvijek određivao službu osoba, a nikada institucija", rekao je o toj temi veliki teolog Hans Urs von Baltazar u jednom starom intervjuu koji je ovih dana ponovno izašao na svjetlo dana, pa osvjetljava ova aktualna zbivanja. Baltazar veli kako temeljnu strukturu Crkve čine osobe biskupa, a ne birokratski uredi. "Ništa nije grotesknije nego misliti na Krista koji je htio uspostaviti komisije! Moramo ponovno otkriti jednu katoličku istinu: u Crkvi je sve osobno, ništa ne smije biti anonimno. A upravo su anonimne strukture one iza kojih se sada kriju mnogi biskupi. Komisije, potkomisije, grupe i uredi svake vrste... Tužimo se da manjkaju svećenici, a to je istina. Ali, tisuće crkvenih ljudi dodijeljeno je klerikalnoj birokraciji. Dokumenti, papiri koji se ne čitaju i koji nemaju nikakve važnosti za živu Crkvu. Vjera je puno jednostavnija od svega ovoga", kaže, dodajući kako se time možda misli doskočiti krizi te kako su u biskupije stigli kompjutori i elektronika, pa se izrađuju tabele i statistike pohađanja misa i podijeljenih pričesti, što u konačnici nije ni od kakve važnosti. "Ovu vrstu računa može i treba voditi samo Bog, kojemu samo jedna prava pričest vrijedi više nego tisuću površnih koje je registrirao kompjutor", rekao je Baltazar za talijanski Avvenire još 1985. te, kao i niz mudrih teologa, najavio vrijeme koje Crkva danas živi i čija se moć vrlo brzo neće očitovati u statistikama i brojkama, nego u bliskosti suputništva, o kojemu provincijal Grbeš govori.
