Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, mogli bi već ovog mjeseca, poslije sedam godina rada na tom projektu, biti upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
O tome bi 21 zemlja članica Komiteta UNESCO-a trebala raspravljati na 40. zasjedanju koje će biti upriličeno od 10. do 20. srpnja u Istanbulu, kada će biti donesena odluka koja će dobra biti upisana na prestižnu Listu svjetske baštine.
Ministarstvo civilnih poslova BiH nositelj je cjelokupnog projekta, a pomoćnica ministra za nauku i kulturu u Ministarstvu Biljana Čamur Veselinović naglašava za Fenu da bi razmatranje nominacija za upis na Listu svjetske baštine trebalo početi 15. i trajati do 17. srpnja te će u tom rauzdoblju biti razmatrana i nominacija stećaka za upis na Listu svjetske baštine.
Naime, 2. studenog 2009. godine, BiH, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.
Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da sudjeluju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.
Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je “Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici”.
Čamur Veselinović podsjeća da nakon što je predana nominacija stećaka za upis na Listu svjetske baštine, poduzete su aktivnosti na prezentaciji i promociji te su u tom cilju održane izložbe nominiranih stećaka u Beču prošle godine, a ove godine u Parizu i u Sarajevu.
Kako je pojasnila, projekt serijske nominacije stećaka za upis na Listu svjetske baštine predstavlja jedan od najsloženijih i najobimnijih dokumenata na kome su zajednički radili ekspertski timovi stručnjaka iz sve četiri zemlje.
Prva faza projekta završena je upisom stećaka na Tentativnu listu svjetske baštine 2011. godine. Nakon toga ekspertni timovi uspješno su završili izradu Nominacijskog dosijea i Plana upravljanja, i Nominacijski dokument službeno je predan Centru za svjetsku baštinu u siječnju 2015. godine.
Čamur Veselinović nadalje ocjenjuje da je nominacija stećaka za UNESCO listu svjetske baštine predstavlja projekt koji je rezultat kontinuirane ekspertske suradnje, u koji je uloženo mnogo zajedničkog truda i znanja.
- Tijekom zajedničkog rada na ovom projektu pokazana je izuzetna suradnja među zemljama sudionicama u ovom projektu, kao i snažna opredijeljenost na implementaciji UNESCO konvencije o zaštiti svjetskog prirodnog i kulturnog naslijeđa - podvukla je.
Stoga je izrazila nadu da će vrijednost koju stećci imaju biti prepoznata, ocjenjujući da oni zaslužuju da budu na Listi svjetske baštine.
Šef Ureda UNESCO-a za Bosnu i Hercegovinu Siniša Šešum u razgovoru za Fenu pojasnio je da su postojale određene procedure i tehničke evaluacije koje su obavljene te da je nominacijski dokument prihvaćen, ali sada je do Komiteta da donese konačnu odluku.
- Kao Siniša Šešum, ne kao predstavnik UNESCO-a, iskreno se nadam da će biti upisani. Komitet može, ali i ne mora se složiti s evaluacijom, ali u svakom slučaju će se raspravljati o prijedlogu Međunarodnog komiteta za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) vezano za upis stećaka na Listu svjetske baštine - dodao je.
Podsjetio je da je UNESCO prethodno vršio provjeru tehničke kompletnosti Nominacijskog dosjea nakon što je dostavljen i kao takav je prihvaćen. Da fajl nije bio urađen u skladu s operativnim smjernicama Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine ne bi moglo doći do bilo kakve evaluacije savjetodavnih tijela.
Šešum naglašava da stećci imaju izuzetnu kulturološku i povijesnu vrijednost, a iznad svega vrijednost ovog projekta ogleda se u činjenici da su u nominaciji stećaka suradnju uspostavile četiri države koje su devedesetih bile u ratnim sukobima.
Koordinator izrade Nominacijskog dosjea Dubravko Lovrenović kazao je da su očekivanja od zasjedanja u Istanbulu ista kakva su bila 2. studenog 2009. godine kada je projekt počeo, a to je da stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, budu uvršteni na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
U razgovoru za Fenu kazao je da je tijekom proteklih godina obavljen veliki posao zbog čega smatra da su dokazani potrebni kriteriji za upis na Listu, odnosno da je dokazana univerzalna vrijednost stećaka.
- Smatram da smo kroz obimni materijal, koji je danas sadržan u nekoliko tomova, zapravo ponudili zaokruženu sliku tog jedinstvenog kulturološkog fenomena, jedinstvenog u kontekstu srednjovjekovne Europe koji bez sumnje zaslužuje da bude uvršten na Listu svjetske baštine - naglasio je Lovrenović.
Ni on nije isključio mogućnost da zbog nekih razloga nominacija bude vraćena na doradu, ali dodaje da to nije nikakva tragedija, iako je stava da je ta mogućnost znatno manja od one da članice Komiteta prepoznaju ono što je najosnovnije kada je riječ o stećcima i uvrste ih na Listu svjetske baštine.
Izvršni dužnosnik u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i autor dijela Nominacijskog dokumenta Mirzah Fočo ocijenio je da je ovo finalna i osjetljiva faza cijelog procesa, ali je u izjavi za Fenu izrazio uvjerenje da će stećci u Istanbulu biti upisani na Listu svjetske baštine.
