U povodu blagdana Svih svetih i Dušnog dana u Širokom Brijegu u crkvi Uznesenja Blažene djevice Marije i Mostaru u crkvi sv. Mateja na Rudniku, održani su veliki koncerti klasične glazbe pod nazivom Molitva: vjernim mrtvim mir i pokoj.
Zbor i orkestar
Na koncertu kojem su nazočili brojni vjernici, članovi Akademskog pjevačkog zbora Pro musica iz Mostara, uz pratnju Simfonijskog orkestra Mostar, izveli su, najprije Vesperae solennes de confessore (Svečana večernja molitva KV 339) Wolfganga Amadeusa Mozarta, a zatim djela Oče naš, Zdravo Marijo i Vjernim mrtvim, maestra don Dragana Filipovića, koji je, za ovu prigodu, i sam zapjevao sa članovima zbora.
U izvedbi ova dva glazbena djela sudjelovali su i solistima Antonija Teskera (sopranistica), Barbara Sumić (mezzosopranistica), Mirjan Bukmir (tenor), Ivan Sušac (tenor) i Mate Akrap (bas), a orkestrom je ravnao dirigent Hari Zlodre iz Splita, inače dugogodišnji suradnik mostarskih simfoničara. Ovim koncertima, domaći glazbenici, nastavili su jednu lijepu tradiciju obilježavanja spomena na naše najmilije koji više tjelesno nisu s nama.
Genije Mozart
Obje Mozartove Vesperae umjetnički su u rangu sa zrelim salzburškim misama. Glazbeni genije stvara ih u svojoj 24. godini, tj. od siječnja do ožujka 1780. S ovim Vesprima Mozart završava svoja sakralna djela i boravak u Salzbourgu. Recimo i to da je Mozart ovu svoju glazbenu stranicu posvetio svetom Josipu, što je Einstein prvi otkrio One slijede encikliku pape Benedikta XIV. o crkvenoj glazbi iz 1749. godine., spajajući stile antico i stile moderno, i njihove naizgled formalne, ali virtuozne arije, koje se drže liturgijskih propisa. Mozart je napisao svoje druge Vesperae 1780., kao svoje posljednje crkveno djelo u Salzbourgu, kojega je napustio godinu kasnije, nakon razlaza s nadbiskupom. Kao i kod Vesperae de Dominica, obilje jezgrovitih fraza koje ilustriraju tekst u tako ograničenom prostoru, svakako je vrijedno pozornosti. Bila je to tehnika koju je Mozart morao steći kako bi se držao ograničenja koje je postavio nadbiskup, kao i kod misa, a koje je razvio do vrhunca. Mozart ostaje vjeran tradicijama salzburške crkvene glazbe, dok djelo nadmašuje te tradicije u pogledu svoga bogatstva i dubine, bogatstva ideja kao i umjetničkoga stvaralaštva.
