Rusija je u svom brutalnom ratu protiv Ukrajine koristila razne vrste oružja, uključujući balističke i krstareće rakete te bespilotne letjelice, kako bi uništavala ukrajinske gradove. Ovo je pokazalo da Rusija ima sposobnosti koje Zapad nije dovoljno razvijao ili modernizirao.
Ovi napadi i drugi aspekti rata naglasili su potrebu za dodatnim vojnim sposobnostima u Europi i SAD-u, zbog čega stručnjaci za nuklearno oružje upozoravaju da bi moglo doći do povećanja vojnog naoružanja. To bi, smatraju, moglo dovesti do eskalacije sukoba koja nije viđena još od Hladnog rata. "Otvorena je 'Pandorina kutija'", kazao je stručnjak za Business Insider.
Ranije ovog mjeseca SAD i nekoliko NATO saveznika objavili su da planiraju razvoj i raspored oružja dugog dometa. SAD će od 2026. godine početi smještati novo oružje dugog dometa u Njemačku.
Ova oprema će se povremeno raspoređivati, ali s namjerom da bude trajno stacionirana u budućnosti. Među planiranim oružjem su rakete SM-6, Tomahawk i nova hipersonična oružja, koja će imati znatno veći domet od postojećih kopnenih raketa u Europi.
Dok su američki vojnici u Australiji ispaljivali taktičke rakete iz sustava HIMARS, nekoliko europskih zemalja potpisalo je sporazum o razvoju novih krstarećih raketa lansiranih s kopna. Francuski ministar obrane Sebastien Lecornu istaknuo je da je ovo područje koje Europe nedostaje. Poljska, Njemačka i Italija podržale su ovu inicijativu i planiraju uključiti dodatne saveznike.
Ti koraci pokazuju da su SAD i njihovi glavni europski saveznici ozbiljno posvećeni razvoju oružja dugog dometa. Neki dužnosnici vjeruju da su ovi potezi odgovor na trenutnu situaciju u Ukrajini. "Rat u Ukrajini pokazuje da su udari dugog dometa ključna stvar za obranu Europe", objavio je Lecornu na X-u.
Rat je razotkrio ranjivosti i praznine u kapacitetima Europe suočene s ruskom agresijom. "Ove zemlje su znale da su oružja dugog dometa važna čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, ali rat Rusije u Ukrajini otvorio je Pandorinu kutiju za sve više i više vojnih koraka", objasnio je Hans Kristensen, direktor projekta Nuklearne informacije pri Federaciji američkih znanstvenika.
Konvencionalno oružje dugog dometa korisno je za napade na ciljeve unutar neprijateljskog teritorija. Takvo oružje, piše BI, može imati značajan utjecaj, posebno kada se koristi za ometanje neprijateljskih linija opskrbe i zapovjednih centara. Njihova prisutnost sama po sebi može djelovati kao odvraćajući faktor protiv agresije.
Međutim, korištenje ovakvih sustava oružja nosi rizik od eskalacije sukoba. Postoji opasnost da će se doći do uzajamne eskalacije napetosti, a također može doći do zbunjenosti kod nuklearnih sila koje nisu sigurne u potencijalnu prijetnju, rekao je Kristensen za BI.
Desetljećima je ugovor INF između SAD-a i Rusije zabranjivao razvoj balističkih i krstarećih raketa lansiranih s kopna dometa između 500 i 5.500 kilometara kako bi se spriječila eskalacija sukoba.
Taj sporazum bio je ključan za održavanje tih raketa izvan Europe. Međutim, Sjedinjene Američke Države povukle su se iz ugovora 2019. godine, optužujući Moskvu za kršenje sporazuma iz 1987. zbog razvoja i testiranja novog raketnog sustava SSC-8/9M729. Moskva je negirala optužbe i kasnije se također povukla iz ugovora, odmah otvarajući vrata za obje strane da povećaju razvoj novih raketa.
