Unatoč nekoliko održanih sastanaka između Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i sindikalnih organizacija osnovnoga i srednjega školstva u HNŽ-u, dogovor nije postignut, ali Sud je odredio da nastava uredno počinje u ponedjeljak, 9. rujna, što je izravan povod za razgovor s Marijom Buhač, predsjednicom Vlade HNŽ-a. Podsjeća i kako su krajnje otvoreno sindikatima predočili ukupno stanje financija u našoj županiji, a u konačnoj su ponudi izišli s više od realno mogućega.
Večernji list: Općinski sud u Mostaru donio je privremenu mjeru osiguranja ocijenivši štrajk protuzakonitim?
- Sudska rješenja u pravilu nema potrebe pretjerano komentirati, nego po njima postupiti. Prošloga sam tjedna, na jednom od sastanaka sa sindikalnim čelnicima, najavila kako će Vlada iskoristiti zakonsku mogućnost provjere zakonitosti štrajka, što je sasvim logičan i nužan korak. Sud je po takvim pitanjima dužan reagirati u roku od najviše pet dana. Uvjereni kako je pravna osnova na našoj strani, povukli smo potez u cilju zaštite učenika i početka nastavnoga procesa. Sudsko rješenje potvrdilo je kako sindikati nisu ispoštovali zakonski predviđene procedure stupanja u štrajk i time im je sudski naloženo početi nastavu u skladu s planom i programom, a to je 9. rujna. Iskreno, ni najmanje nisam sretna što je upravo Sud morao zadržati djecu u školskim klupama, ali je obveza svih nas, prije svega, zaštititi i učenike i nastavni proces.
Večernji list: Sindikati vas optužuju da ste time izvršili političko-sudski pritisak?
- Prije svega, živimo u društvu u kojemu je trodioba vlasti neupitna. O tomu što će i kako odlučiti pravosudna tijela po bilo kojem pitanju, tako i po ovomu, nikada se ne bih usudila prejudicirati. Također, i u ovoj prigodi želim ponoviti, a čelnicima sindikata to sam u više navrata izravno kazala, njihovo pravo na štrajk i demokratsko izražavanje nezadovoljstva neupitno je i ne pada mi na um to dovoditi u pitanje. Međutim, svaki oblik iskazivanja nezadovoljstva, tako i generalni štrajk, provodi se po zakonski jasno propisanim procedurama.
Večernji list: Ipak, na konferenciji koju ste održali nakon sudskog rješenja najavili ste kako ćete ipak ispuniti dio sindikalnih traženja?
- To je samo potvrda onoga što uporno govorim, odnosno da imamo iskrene namjere iskoristiti sve što je u našoj moći kako bismo poboljšali materijalne statuse svih korisnika županijskoga proračuna. Vlada je našla mogućnost isplatiti jednokratnu pomoć proračunskim korisnicima i to ćemo i učiniti. K tomu, već provodimo nove analize prihodovne i rashodovne strane proračuna, radimo izračune za razdoblje pred nama, u kojemu nas očekuju izmjene i dopune proračuna za tekuću, kao i izrada plana proračuna za 2025. godinu.
Večernji list: Podsjetimo, kako je glasila konačna ponuda s kojom ste izišli pred sindikate?
- Krajnje smo otvoreno sindikatima predočili ukupno stanje financija u našoj županiji, a u konačnoj ponudi izišli smo s više od realno mogućega jer sam s kolegama, prije svega resornim ministrom prosvjete i ministrom financija, tražila odgovor kako ćemo zapravo ispoštovati ono što smo obećali. Ipak, cijeneći poziv prosvjetnih djelatnika, njihovu ulogu u odgoju i obrazovanju naše djece, preuzeli smo rizik ispoštovati sve što smo obećali, na štetu čak i dijela razvojnih projekata, sve kako bismo djecu zadržali u školskim klupama. Riječ je o isplati jednokratne novčane pomoći od 1000 KM svim proračunskim korisnicima, potom povećanju plaća zaposlenicima u prosvjeti u iznosu od 5% počevši već od 1. listopada ove godine te dodatnih 5% mentorima i 8% savjetnicima u školama, kao i automatsko vraćanje promoviranih mentora i savjetnika u pravo iz kojega su izvedeni prije 20 godina. K tomu, obećali smo i već spomenuto usmjeravanje viška u dodatna poboljšanja materijalnoga statusa u sljedećoj godini. Kazala sam tada, zbog toga bi pojedini procesi u Županiji zasigurno trpjeli, ali odlučni smo povući taj potez kako bismo zaštitili djecu. Više od toga neostvarivo je bez kolapsa županijskoga proračuna, a u to se Vlada neće upustiti.
Večernji list: Pojavile su se informacije da je došlo do određenih nesporazuma, čak i obmana. Je li na stolu bila ponuda o povećanju plaća od 5 plus 5 posto, odnosno 5 posto od 1. listopada i dodatnih 5 posto od 1. siječnja 2025. godine?
- To nikada nije ponuđeno. Prvotna je ponuda glasila da povećanje plaća krene s prvim danom 2025. godine u iznosu od najmanje 5 posto s mogućnošću rasta. U drugoj smo ponudi pristali da to povećanje krene već s 1. listopada tekuće godine, a s novom proračunskom godinom usmjeravanje eventualnih viškova u proračunskim prihodima na dodatni rast plaća u prosvjetu, u onomu iznosu u kojemu oni i sudjeluju u županijskom proračunu. To smo krajnje jasno iskazali i žao mi je što su čelnici sindikalnih organizacija i pojedini sindikalni povjerenici po školama svome članstvu prenosili netočne informacije koje su izazvale konfuziju.
Večernji list: Iz vaših odgovora da se iščitati kako ste ponudili maksimalno moguće, ali sindikati i dalje tvrde drukčije?
- Kazala sam im kako sam spremna da zajednički pratimo stanje prihoda u proračunu i u skladu s tim da se i ponašamo. Iskreno, ne želim vjerovati kako je u pozadini nešto drugo, a ne borba za materijalni status i prava prosvjetnih djelatnika. Vlada poštuje svako slovo važećih kolektivnih ugovora, ujedno razgovaramo i s drugim sindikalnim organizacijama koje također iznose svoja traženja. Vezano uz prosvjetu, riječ je o kolektivnom ugovoru nakon čijega je potpisivanja nekoliko čelnika sindikata pljeskalo i govorilo kako je riječ o najboljem kolektivnom ugovoru u povijesti njihove sindikalne borbe, s čim se u potpunosti i osobno slažem. Moguće je kako se, u međuvremenu, nešto od toga ushita i promijenilo, ali ako je tako, onda trebaju raskinuti postojeći ugovor pa da zajednički pokrenemo postupak pregovaranja oko novoga.
Večernji list: Sindikati u zahtjevima ne govore o odredbama kolektivnoga ugovora, nego o drugim pravima, pozivajući se na preskup životni standard koji plaće ne prate?
- Poštujem svako sindikalno nastojanje i borbu za poboljšanje radničkih prava, ali imam dužnost i obvezu istaknuti kako sindikati prosvjete žele biti u osjetno drukčijem položaju u odnosu na druge korisnike proračuna. To je za Vladu potpuno neprihvatljivo jer je naša obveza voditi računa o materijalnom položaju svih proračunskih korisnika. Moji kolege ministri i ja osobno bili bismo najsretniji kada bismo mogli snažnijom financijskom potporom odmah poboljšati materijalni položaj svakoga zaposlenika u Županiji, ali stanje javnih financija je takvo da to trenutačno nije moguće učiniti. Ako se stvore pretpostavke za takve korake, jednako ćemo se odnositi i prema učiteljima, nastavnicima, profesorima, policajcima, državnim službenicima, kao i svim drugim korisnicima proračuna HNŽ-a. Naša je iskrena želja i bolje i više u svakom pogledu, ali nemamo izbora nego funkcionirati unutar zakona i stvarnih financijskih mogućnosti te ćemo se toga do kraja držati.
Večernji list: U razgovorima o ovoj temi često ističete važeći kolektivni ugovor u prosvjeti.
- Spominjem ga iz puno razloga. Kolektivni ugovor sa sindikatima u prosvjeti, za razliku od drugih kolektivnih ugovora, ima neke posebnosti i prednosti za prosvjetne djelatnike, koje zaposlenici u drugim područjima nemaju. To je stanje koje smo, kao Vlada, naslijedili, ali to su i činjenice. Nažalost, od sindikalnih čelnika još nisam čula da nešto progovore i o tomu, primjerice, o pravima sindikata i sindikalnih povjerenika koja im jamče kolektivni ugovori. Prosvjetnu struku zaista iznimno cijenim, svjesna kako je, nakon obiteljske, uloga prosvjetnih djelatnika u odgoju i obrazovanju naše djece ključna, ali Vlada mora jednako brinuti za sve segmente našega društva i od toga nećemo odstupiti.
Večernji list: Kako ocjenjujete stanje u obrazovanju općenito?
- Bojim se da, zbog ovih dnevno nametnutih tema, rijetko govorimo o stvarnom stanju u smislu kvalitete našega prosvjetnog sustava. Sama činjenica da je Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju donesen još 2000. godine i da su na njemu pet puta dosad rađene izmjene i dopune, jasan je pokazatelj da trebamo potpuno novi, današnjem vremenu prilagođen zakon. Premda se godinama radi na njemu, iz niza razloga još nije ugledao svjetlo dana. Resorni ministar dao si je u zadaću ove stvari pomaknuti s mrve točke i vjerujem kako će Vlada u ovom sazivu usvojiti i Skupštini predložiti novi Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, kao i niz drugih zakona nužnih za reformu obrazovnoga sustava, a koji će biti na dobrobit cijele naše zajednice. Međutim, izrada i usvajanje novoga zakona posebna su tema koja regulira niz administrativno-pravnih odrednica i taj zakon objektivno uopće ne mora imati presudnu ulogu kada je riječ o kvaliteti i razini znanja naše djece nakon završenoga osnovnog ili, pak, srednjeg obrazovanja.
Večernji list: Što govore relevantni pokazatelji o toj temu?
- Ukratko, pokazatelji su poražavajući. Nisam sretna što se o ovoj temi nije i ranije govorilo jer su ti podaci odavno javno dostupni. Međunarodna istraživanja o znanjima i postignućima učenika koja su rađena u BiH pokazala su da petnaestogodišnjaci u BiH ne posjeduju funkcionalnu čitalačku pismenost odnosno razumijevanje i interpretaciju različitih vrsta teksta. Ista istraživanja pokazuju da naši petnaestogodišnjaci zaostaju tri školske godine u odnosu na vršnjake iz EU-a. Istaknut ću još jedan podatak koji nas sve mora zabrinuti i osvijestiti, a to je da četvrtina učenika četvrtoga razreda osnovne škole ne doseže ni osnovnu razinu matematičkih znanja i vještina, što znači da imaju poteškoće s osnovnim matematičkim pojmovima. Ti pokazatelji jasno govore kako se svi zajedno moramo zapitati koji su razlozi za to. Jesu li možda zakazali mehanizmi nadzora nad kvalitetom nastavnoga procesa? Zapravo, pravo je pitanje kako uopće nadziremo te procese. Prihvaćam da svatko nosi svoj dio odgovornosti, ali od svoga dijela odgovornosti ne mogu pobjeći ni prosvjetni djelatnici.
Večernji list: Podaci koje ste iznijeli su zabrinjavajući.
- Zato se uporno i vraćam na njih. Krajnje je vrijeme da, osim stalnih razgovora o materijalnom položaju prosvjetnih djelatnika koji mora biti adekvatan složenom i odgovornom poslu koji rade, moramo govoriti i o kvaliteti našega prosvjetnog sustava. Ako je izobrazba osnova naše bolje budućnosti, a jest, onda ne smijemo zatvarati oči pred pokazateljima koji govore da smo na samom začelju kada su u pitanju zemlje okruženja, kao i Europe u cijelosti.
Večernji list: Niste li preoštri u ocjeni stanja u prosvjeti?
- Ne želim uljepšavati stvarnost niti ublažavati ono što nam pokazatelji međunarodnih istraživanja jasno govore. Kao odgovorna osoba, dužna sam govoriti na temelju činjenica. Svatko od nas nosi svoj dio odgovornosti za ovakvo stanje i ovo nije kritika isključivo prosvjetnim djelatnicima, naprotiv, nikom ne dopuštam dovoditi u pitanje nužnost poštivanja njihove časne profesije. Ali, pred problemima ne smijemo zatvarati oči. Zbog osobnoga i dostojanstva institucije kojoj sam na čelu, moja je obveza iznijeti istinu i tražiti rješenja za poboljšanje ukupnoga stanja u društvu.
Večernji list: Kako zapravo dalje?
- Kontinuiranim dijalogom i zajedničkim naporima. Moramo snažnije krenuti u provedbu reformskih procesa, a oni podrazumijevaju i izradu novoga kurikula. U tom poslu trebamo koristiti iskustva naprednijih društava od našega, kao i volju međunarodne zajednice da nam budu partneri u tom opsežnom poslu. O tomu koliko smo spremni provoditi reforme ovisi i naša budućnost. Prigoda je reći kako, nakon godina neuspjelih pokušaja, ove školske godine počinjemo s eksperimentalnom etapom novoga kurikula u jednom broju naših škola.
Večernji list: Ipak, nema kvalitetne reforme bez zadovoljnih dionika uključenih u taj proces.
- Nedvojbeno je kako je samo zadovoljan djelatnik jamac uspješne provedbe svakoga procesa. Na nama je, kao nositeljima izvršne vlasti, te preduvjete i pretpostavke osigurati. Znam kako to nije jednostavno i naše je stajalište od prvoga dana potpuno jasno. Županijom želimo upravljati tako da možemo trošiti samo ono što imamo. Ne želimo velikim riječima stvarati iskrivljenu sliku u javnosti, a zbog skupljanja političkih bodova zaduživati Županiju i stvarati obveze naraštajima koji dolaze. Prihodi koje ostvarujemo transparenti su i javno dostupni. Naš je model rada jednostavan, u skladu s povećanjem prihoda poboljšavati materijalni status svih proračunskih korisnika. U najkraćem, svi moramo dijeliti sudbinu stanja u kojemu se nalazimo.
Večernji list: Osim tužbi, zaposlenici u prosvjeti kontinuirano inzistiraju na raspisivanju natječaja za zapošljavanje na neodređeno vrijeme.
- Vlada je već ranije izišla u susret i riješila neka sindikalna traženja. Uskladili smo topli obrok, riješili raspisivanje natječaja za prijam oko 200 djelatnika na neodređeno vrijeme, donijeli pravilnik o mentoriranju i napredovanju, a nakon 20 godina pripremljen je i nacrt Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, kao i niz drugih mjera iz njihovih prethodnih zahtjeva.
Svoju predanost u traženju modela kako biti partner prosvjetnim djelatnicima pokazali smo i usvajanjem organizacijskih shema pa tako danas u našoj županiji imamo razredne odjele sa samo 14 učenika, sve kako nitko od prosvjetnih djelatnika ne bi izgubio posao.
Večernji list: Sindikalni čelnici uporno povlače paralele s drugim županijama, tvrdeći kako jedino HNŽ nije u stanju povećati plaće prosvjetnim djelatnicima?
- Svaka županija planira rashode u skladu sa svojim fiskalnim kapacitetima i dinamikom punjenja proračuna. No, uvjerena sam da ni jedna županija u FBiH nema dvostruke kapacitete koji se financiraju iz proračuna kao što je to slučaj s HNŽ-om. Pritom, prije svega, mislim na tri bolnice, 12 domova zdravlja u devet općina, dva sveučilišta, dva kazališta, akademije, medije, na koncu i škole po dva nastavna plana i programa. Činjenica je da bi, s ponuđenim povećanjem plaća od 5 posto, naši prosvjetni djelatnici došli u sami vrh kada su u pitanju plaće njihovih kolega u FBiH. Bilo bi korektno da sindikati u svojim istupima upute i na činjenicu da je Vlada, tražeći način da nitko od njih ne ostane bez posla, dopustila formiranje razrednih odjela od samo 14 učenika, negdje i manje. Zaista postoji način da im odmah značajnije povećamo plaće, ali on podrazumijeva i ponašanje u skladu sa standardima. To znači veliki broj realnih viškova u našim školama. Kada sam to spomenula na posljednjem sastanku, sindikalni su mi čelnici pljeskali, ali mi iskreno nismo spremni ići u tom smjeru da značajan dio prosvjetara ostane bez posla i da zatvorimo pojedine škole u HNŽ-u. Skloniji smo traženju sustavnih i strateških rješenja, a upravo je na tom tragu i bila naša ponuda s kojom smo izišli pred sindikalne čelnike.
