Iznimno veliki potencijali za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, počevši od vodnih, preko vjetra i sunca, zalog su energetske stabilnosti Bosne i Hercegovine u kriznim vremenima kada neizvjesnost zbog velike energetske krize trese mnogo bogatije države, no, mnoge stvari ove godine nisu išle na ruku domaćim energetskim kompanijama - od suše, pa do nedostatka ugljena. Iz nedavno donesene informacije o nabavi dodatnih količina ugljena za potrebe JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo u 2022. i 2023. godini navelo se kako je situacija u elektroenergetskom sektoru dosta teška i posljedica je iznimno dugog sušnog ljetnog razdoblja koje je utjecalo na smanjenje prirodnih dotoka u akumulacije HE na Neretvi, ali i manje isporuke ugljena iz rudnika iz sastava Koncerna te njegova nedostatka na tržištu. Ipak, dugoročno gledano, a to je stav i brojnih stručnjaka, unutar BiH ne bi trebalo doći do nestašice, a posljedica je to geografskog položaja, ali i brojnih izvora energije, prvenstveno u kontekstu rijeka.
Kapaciteti
Predsjednik Bosanskohercegovačkog odbora CIGRE Edhem Bičakčić nedavno je naglasio kako Bosna i Hercegovina, kada je riječ o električnoj energiji, još uvijek ima dostatne kapacitete da proizvede dovoljnu količinu električne energije za svoje potrebe. - Zahvaljujući nasljeđu BiH ima dostatne kapacitete za proizvodnju jer je 25 posto svoje električne energije izvozila. Znači, zamijenit ćemo izvoz domaćom potrošnjom i sada treba vidjeti ekonomsku računicu koja iz toga proizilazi, a ona baš nije jednostavna i vlada treba raditi svoj posao u tom segmentu - objasnio je Bičakčić. A jedno od poduzeća koja aktivno idu u smjeru osiguranja obnovljivih izvora za proizvodnju energije je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne koja je, nakon što je izgradila prvu vjetroelektranu u BiH - VE Mesihovina, sada na dobrom putu da dobije i drugi vjetropark koji će biti još snažniji, a čijim će se potencijalima zadovoljiti dobar dio proizvodnih kapaciteta. Ovaj vjetropark predviđa izgradnju 20 vjetroturbina jedinične snage do 6,6 MW, ukupne instalirane snage 132 MW i očekivane godišnje proizvodnje od oko 436,96 GWh električne energije. Među koristima ovog projekta navedeno je da bi njegovom realizacijom došlo do povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a što bi doprinijelo ukupnom smanjenju CO2, što znači da ne utječe negativno na prirodnu sredinu. JP EP HZ HB d.d. Mostar će, ističu, izgradnjom ove vjetroelektrane proširiti proizvodne kapacitete za 14,6 posto te povećati godišnju proizvodnju za približno 20 posto, a u isto vrijeme reducirati ovisnost o hidrološkim uvjetima i cijenama električne energije na tržištu. Također, realizacijom ovog projekta povećat će se i ekonomska konkurentnost, što rezultira konkurentnijim cijenama električne energije. Ipak, ono gdje BiH nije u zahvalnoj poziciji jest pitanje opskrbe prirodnim plinom, prvenstveno zbog ograničenosti dostupnosti broja izvora, međutim, pred Federacijom BiH realizacija je strateški važnog projekta koji je dobio zeleno svijetlo Europske unije, a kroz koji bi se osigurala diversifikacija izvora opskrbljivanja. Riječ je o projektu Južna interkonekcija, odnosno izgradnji plinovoda kojim bi se povezale BiH i Hrvatska, a kojim bi se mogla osigurati opskrba preko terminala za ukapljeni plin na Krku.
Potezi na terenu
A još krajem prošle godine Zastupnički dom Parlamenta FBiH prihvatio je prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija - Bosna i Hercegovina te Republika Hrvatska. Predlagač zakona, federalna Vlada, obrazložila je tada da je Južna interkonekcija ključna za održavanje sigurnosti opskrbljivanja prirodnim plinom na području cijele FBiH, kao i za diversifikaciju izvora te smjerova opskrbe prirodnim plinom. Na terenu najkonkretniji potez povukla je Zapadnohercegovačka županija, a čija je Vlada krajem kolovoza donijela odluku o osnivanju Javnog poduzeća “Plinovod Južna interkonekcija” d. o. o., uz obrazloženje kako plinovod većim dijelom prolazi kroz teritorij županije. •
