Sanela Prašović Gadžo, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH

BiH je “švedski stol” kršenja ljudskih prava, neke oblike diskriminacije smo i ozakonili

08.07.2022.
u 13:45

Kada govorimo o diskriminaciji, nju, nažalost, u društvu u BiH svakodnevno bilježimo. Ono što je meni, osobno, kroz agendu “upalo u oči” jest - “stakleni strop”. Upravo taj “stakleni strop” žene u BiH itekako osjećaju, pa čak i “staklene zidove”. To ne znači kako, primjerice, u politici nema žena, nego da smo mi u BiH, kao društvo, rezervirali politiku kao muški klub. I kao novinarka borila sam se da se da se spasi dignitet čovjeka, trpjela prijetnje, pa i po život... Problem u BiH jest taj što, kao društvo, vrlo teško prihvaćamo drukčiji izbor, način života... Stoga svi moramo više sustavno utjecati na promjene. Primjerice, po zakonu je kod nas osnovno obrazovanje obvezno za sve, no sva romska djeca ne idu u školu. Iz svoga iskustva i kroz oba angažmana - i kao novinarka i kao političarka osobno sam se susretala sa svim oblicima diskriminacije. Kod nas u BiH je “švedski stol” kršenja ljudskih prava - po nacionalnoj osnovi, u radno-pravnom odnosu... Neke smo oblike diskriminacije u BiH, nažalost, i ozakonili. Primjerice, na natječaju se bira jedan s liste uspješnih, a ne najuspješniji. Zar to nije diskriminacija? Kako rješavati problem diskriminacije u BiH, kako se s njim suočiti? Kada govorimo da u BiH postoje tri konstitutivna naroda, ima li itko pravo da ne kaže “i ostali”? Zapitajmo se kako žive konstitutivni narodi gdje je netko drugi većina, kako se zaposle bez stranačke iskaznice... Osnova borbe protiv diskriminacije je uistinu do kraja poštovati ljudska prava i da mi, osobno, svojim djelovanjem nikoga ne ugrozimo. Mi kao društvo moramo reagirati i zaštititi pojedinca da nam bude normalno poštivati ljudska prava. Nažalost, i mnogi mediji pred diskriminacijom zatvaraju oči. Istaknula bih i osobni buran istup na sjednici Parlamenta o zakonu koji je trebao regulirati slobodan dan za trgovce u FBiH. Ako mi imamo pravo da ne radimo, zašto ga uskraćujemo trgovcima? Moja reakcija skrenula je tada pozornost na taj problem. Ipak, zakonsko rješenje nije prihvaćeno. Zakonska kvota žena na izbornim listama je 40%. Jesu li muškarci moćnija bića od žena pa njih mora biti više? A u BiH je žena više nego muškaraca, brojnije su i biračko tijelo... • 

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije