Vrlo zanimljiv portal koji redovito objavljuje šarolike podatke na kartama, a koji otkrivaju mnoštvo zanimljivih informacija u cijelom svijetu, objavio je nedavno jednu iznimno zanimljivu kartu.
Naime, riječ je o brzinama interneta razvrstanim po zemljama u cijeloj Europi.
Što se tiče brzine interneta, Europa posjeduje neke od najbržih internetskih veza na svijetu. Na ljestvici koju je objavio Cable.co.uk, među 10 najboljih u svijetu dominiraju europske zemlje.
Prema podacima i ljestvicama za prosječne brzine internetskih veza koje je objavio ovaj portal, područje zapadne Europe nalazi se uvjerljivo na prvom mjestu s brzinom preuzimanja od čak 141,2 Mbps. Na drugo mjesto smjestile su se baltičke zemlje čija prosječna brzina internetske veze iznosi zavidnih 106,45 Mbps.
Sjeverna Amerika je treća sa 104,18 Mbps, a slijede istočna Europa sa 76,58 Mbps te Azija s tek 57,24 Mbps.
Najlošiju brzinu interneta ima teritorij sjeverne Afrike s prosječnom brzinom od 57,24 Mbps, a mjesto iznad zauzelo je područje subsaharske Afrike s također nezavidnom brzinom preuzimanja od samo 14,99 Mbps.
Inače, kako se navodi, prosječna brzina interneta na globalnoj razini u svijetu kretala se od 7,41 Mbps 2017. godine pa do današnjih 55,38 Mbps, što pokazuje strelovit pomak na godišnjim razinama.
Najveću brzinu preuzimanja od čak 264,5 Mbps u Europi, prema objavljenoj karti Landgeista, posjeduje otočna država Jersey. Na drugom mjestu nalazi se Lihtenštajn sa zavidnom brzinom od čak 246,8 Mbps, dok je treće mjesto zauzela još jedna otočna zemlja - Island s prosječnom brzinom preuzimanja od 229,4 Mbps.
Što se tiče toga gdje je na ovoj karti internetskih brzina pozicionirana BiH, iako je u skupini zemalja s najnižom brzinom interneta u Europi, a riječ je primarno o istočnoeuropskim i balkanskim zemljama, ipak, kad se gleda u kontekstu bližeg, pa i daljeg okruženja, BiH i ne stoji tako loše. Iako ima dosta prostora za unaprjeđenje, u zlatnoj smo regionalnoj sredini.
Prosječna brzina preuzimanja u BiH je 44 Mbps i ona je, začuđujuće, gotovo dvostruko veća od one u susjednoj Hrvatskoj - 25,7 Mbps. Također je veća i od one u Albaniji, gdje ta brzina iznosi 25,4 Mbps, te od one u Bugarskoj, koja je malo ispod BiH s brzinom od 40,4 Mbps. Kad je riječ o susjedima, Srbija ima uvjerljivo najbrži internet (60,5), potom Crna Gora (49,5). Od zemalja bližeg okruženja iznenađujući je i podatak o prosječnoj brzini interneta u Sjevernoj Makedoniji od 97,9 Mbps, koja je nešto veća od one u Sloveniji (97). Jedan od najsporijih interneta u Europi imaju: Turska (24,8), Ukrajina (38,1) i Bjelorusija (34,1).
Ne iznenađuje podatak da jedan od bržih interneta imaju Francuska (152,5), Slovačka (138) i Španjolska (133,7), ali na karti se može primijetiti i kako za njima zaostaju Nijemci (81,7) i Poljaci (94,1) iako su gospodarski možda u nekim segmentima i ispred.
Zanimljiv je još jedan podatak, a to je da Rumunjska ima zavidno brz internet s prosječnim brzinama od oko 100,7 Mbps te Moldavija s prosječnom brzinom od 92,1 Mbps.
Sve u svemu, kad je riječ o BiH, mnogo je prostora za unaprjeđenje brzina koje nude internetski poslužitelji u našoj zemlji kako bismo bar bili ukorak s razvijenim svijetom .
