Građani u Federaciji BiH ne bi trebali strahovati - ove je godine, barem tako procjenjuju nadležni, planirana stabilna opskrba svim potrebnim energentima, od struje do plina, piše Večernji list BiH. To je ključni zaključak iz procjene Bilance energetskih potreba Federacije za ovu godinu, a prema kojoj bi se, između ostaloga, na tržište trebalo plasirati ukupno 960.000 tona naftnih prerađevina, od čega se planira uvoz u iznosu od 900.000 tona i 60.000 tona kroz međuentitetsku trgovinu.
Ipak, planirana nabava i potrošnja naftnih prerađevina za 2021. godinu smanjena je prvenstveno zbog posljedica pandemije. Istodobno, donošenjem Zakona o naftnim prerađevinama u Federaciji BiH stvorile su se pretpostavke za obvezivanje prometnika naftnim prerađevinama na detaljnije izvješćivanje o prometovanju, a donesen je i pravilnik o dostavi podataka iz naftnog sektora, kao i pravilnik o izdavanju dozvola za rad (licencije) za obavljanje energetskih djelatnosti iz sektora naftnog gospodarstva.
Procjene potrošnje
Sukladno prethodno navedenim pravilnicima, evidentirano je da energetski subjekti iz naftnog gospodarstva posjeduju 41 licenciju za trgovinu na veliko naftnim prerađevinama, izuzev LPG-a, 17 za trgovanje LPG-a, 24 licencije za skladištenje n/d te 47 licencija za transport n/d cestovnim prometom.
U Federaciji BiH ove bi se godine, procjena je, trebao potrošiti ukupno 6971 Gwh električne energije, dok bi ukupna proizvedena količina trebala dosegnuti 8698 Gwh. Ovom elektroenergetskom bilancom predviđeno je da se opskrba domaćih potrošača zadovolji proizvodnjom iz domaćih izvora i nabavom količina na tržištu električne energije s planiranim bilančnim viškom u iznosu od 714 GWh. Planska proizvodnja u 2021. je 8697,5 GWh, a u odnosu na proizvodnju u 2020., veća je za oko 6%, odnosno za oko 530 GWh, dok je planska potrošnja za 2021. godinu predviđena za oko 3% više od potrošnje u 2020. godini, odnosno oko 212 GWh.
JP Elektroprivreda HZ HB planira da će proizvodnja električne energije u 2021. biti u količini od 1811 GWh i veća je od procijenjene realizirane u 2020. za 11,3%. Plan je u 2021. proizvesti u HE Rama 655 GWh, CHE Čapljina 195 GWh, HE Mostar 242 GWh, HE Jajce 1 220 GWh, HE Jajce 2 149 GWh, HE Peć-Mlini 73 GWh, HE Mostarsko blato 132 GWh i VE Mesihovina 145 GWh.
U JP Elektroprivreda BiH, u slučaju 70% vjerojatnosti pojave dotoka vode kod HE i uz opskrbu TE s planiranim količinama ugljena, ostvarila bi se planirana proizvodnja od 6553,3 GWh, što je za 2,6% ili za 164,9 GWh više od procijenjene proizvodnje u 2020. godini.
Stabilna bi trebala biti i proizvodnja ugljena, a koja je procijenjena na 7,226.180 tona, dok je planirana potrošnja projicirana na iznos od 6,981.455 tona, od toga za termoelektrane 5,413.000 tona, za industrijske potrošače 907.580 tona te za ostale potrošače 660.875 tona.
Izvoz
Ako na planiranu potrošnju dodamo planirane 242.000 tona za izvoz, tada ukupna planirana prodaja iznosi 7,223.455 tona ugljena.
Bilancom prirodnog plina za 2021. godinu planirana je stabilna opskrba Federacije BiH, a procjene su kako će se ove godine uvesti 175,000.000 Sm3, što je za 2% manje od ostvarene potrošnje u prethodnoj godini koja je iznosila 179,430.000 Sm3. Ako se pogledaju sve navedene potrebe, kao i procjena njezine realizacije, nameće se zaključak kako su vlasti uvjerene da građani mogu računati na stabilnost i dostupnost svih postojećih energenata.
