Pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u institucijama koje su određene za to, poput Doma naroda i Predsjedništva BiH, unatoč pokušajima pojedinih lobista da izbace iz formule promjene Izbornoga zakona, itekako je prisutno u službenoj agendi Europske unije, a o čemu svjedoči i niz rezolucija Europskog parlamenta. Naravno, dokaz tomu je i činjenica da upravo EU, sa SAD-om, provodi diplomatsku ofenzivu koja za cilj ima medijaciju u susretima HDZ-a BiH i SDA, a prvi rezultat je lanjsko potpisivanje sporazuma u Mostaru u kojemu je legitimno predstavljanje određeno kao prioritetni cilj u procesu promjene Izbornoga zakona.
Uloga Hrvatske
Poseban značaj imaju i diplomatski potezi Republike Hrvatske, a jedan od njih je i nedavno predstavljanje non-papera koji je RH podnijela tijelima EU-a kao osnovu za novu raspravu o stanju u BiH, a kroz ovu se inicijativu, između ostaloga, podsjeća i na potrebu izmjene Izbornog zakona BiH. Hrvatski non-paper, kako je ranije ustvrdio ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman, dobro je prihvaćen među ministrima vanjskih poslova članica EU-a i poslužit će tijekom planirane rasprave o stanju u BiH koja se očekuje u ovom mjesecu, odnosno na idućem sastanku šefova diplomacija europskih država. Taj neslužbeni dokument ističe da bi EU trebao biti jače angažiran u BiH kako bi joj pomogao u odlučnijoj provedbi reforma iz preporuka Europske komisije koje su preduvjet da bi dobila status kandidata za članstvo u EU. - Želimo predstaviti BiH kao važno pitanje za Europsku uniju koja bi trebala biti vidljivija na geopolitičkom prostoru jugoistoka Europe - naglasio je Grlić Radman. Posebno je značajno što je i šef Izaslanstva Europske unije u BiH Johann Sattler pozdravio non-paper koji je podnijela Hrvatska. Važno je i što je upravo pod medijacijom međunarodnih čimbenika potpisan dokument u kojemu su se stranke obvezale početi s izradom izmjena i dopuna Izbornoga zakona BiH kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Razgovori se intenziviraju u posljednje vrijeme, posebice idućih tjedana, i to u sličnoj formi kao i prošle godine, a cilj je do sredine ove godine doći do promjene Izbornoga zakona u BiH.
Ustavno načelo
Prepoznavanje legitimnog predstavljanja kao ključnoga načela zaštite konstitutivnih naroda, koji su pak temeljno ustavno načelo na kojemu počiva BiH, rezultat je i snažnog lobiranja Republike Hrvatske, čiji su predstavnici u europskim institucijama, ali i oni na najvišim političkim pozicijama, poput premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, konstantno upozoravali i upozoravaju na potrebu harmonizacije međunacionalnih odnosa u BiH. Aktivno zalaganje Hrvatske, kao i konstantno inzistiranje hrvatskih stranaka u BiH na provedbi presude Ustavnog suda čini se kako je urodilo plodom, a ova godina mogla bi biti ona u kojoj će se konačno riješiti jedno od velikih političkih pitanja.
