Hercegovačko-neretvanska županija sedma je županija u Federaciji u kojoj je, sukladno izbornim rezultatima, konstituiran novi parlament. Ukupno 30 zastupnika iz osam političkih stranaka jučer je na zasjedanju u Mostaru preuzelo mandate i prisegnulo. Konačno formiranje vlasti upitno je dok taj proces ne bude okončan na razini Federacije BiH. Uostalom, ovo je jedina županija koja ni nakon prošlih izbora nije dobila novu Vladu, prateći i u tome entitetsku razinu vlasti. Jasno je da će HDZ BiH biti oslonac buduće vlasti jer ima više od trećine mandata. Kao što je poznato, HNŽ je jedna od onih županija gdje je za uspostavu vlasti potrebna dvotrećinska većina. HDZ BiH ima 11 mandata. Njegov dosadašnji partner SDA sa sedam mandata druga je najjača politička opcija, dok HDZ 1990. ima tri mandata, kao i SDP. HRS ima dva mandata, kao i DF, te NES i NiP po jedan mandat. Osim nove izvršne vlasti, neko vrijeme će se pričekati i na izbor izaslanika iz ove županije u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Uostalom, taj dio postizbornog posla nije obavila ni jedna županijska skupština.
Odnos snaga u BiH
Konačan odnos političkih snaga u Bosni i Hercegovini znat će se do kraja ovog mjeseca jer je to rok do kojeg bi županijske skupštine trebale izabrati izaslanike u federalni Dom naroda. Ostaje vidjeti tko će imati većinsku potporu u nacionalnim klubovima kako bi se krenulo u završne pregovore o uspostavi vlasti. Dok je kod Hrvata situacija jasna, jer će HDZ BiH i partnerske stranke iz HNS-a imati uvjerljivu većinu, traje zakulisna borba za svako bošnjačko i srpsko mjesto u ovom Domu. Cilj SDA s jedne i stranaka okupljenih oko SDP-a s druge strane je dobiti 11 izaslanika iz bošnjačkog naroda. U srpskom klubu vladat će "šarenilo" i tu su moguće svakakve kombinacije i dogovori. HDZ BiH i predstavnici čak osam parlamentarnih stranaka okupljenih oko SDP-a imali su već dva sadržajna razgovora na kojima je na stol stavljen i program, odnosno prioriteti rada oko kojih je postignut visok stupanj suglasnosti. Stječe se dojam kako će upravo ove stranke, s hrvatske i bošnjačke strane, uspostaviti novu izvršnu vlast u Federaciji BiH. Govori se i o potrebi uspostave vlasti po vertikali, ali sve je to pod velikim upitnikom. Lako se može dogoditi da opet po županijama imamo različite koalicije i savezništva koja će značajno odudarati od onoga što imamo na federalnoj i državnoj razini.
Različite koalicije
Iz HDZ-a uporno ponavljaju kako neće odstupiti od temeljnog načela da vlast trebaju formirati izborni pobjednici iz triju naroda, što bi se najjasnije trebalo vidjeti u Domu naroda.
Iako se čini da je u defenzivi, SDA bi na kraju priče mogao biti itekako važan čimbenik u tom procesu, dok DF, koji HDZ jedino ne želi kao partnera u vlasti, šalje različite poruke i koketira s oba bošnjačka bloka. Što javno, što tajno, gotovo svi pregovaraju sa svima, pa ne treba čuditi ako na kraju procesa bude i nekih iznenađenja.
Prema onome što se do sada zna, jedino nije bilo razgovora na relaciji HDZ - DF i SDA - NiP. A da su, poglavito na županijskoj razini, moguće svakakve koalicije, pokazuju preliminarni dogovori iz Tuzle, Sarajeva, Zenice i Goražda. Oni koji su do jučer jedni druge nazivali najgorim imenima, vrijeđali i omalovažavali, sad su na pragu postizbornih koalicija. I to sigurno nije sve što ćemo vidjeti u postizbornoj areni. Kalkulacije oko izbora izaslanika u Dom naroda to najbolje potvrđuju. Programski gledano, nema nekih velikih razlika između onih koji su se do sada oglasili – europski put, ekonomske i socijalne reforme svi navode kao prioritete. Razlikuju se, istina, u onome što podrazumijevaju pod određenim reformama. No, to i nije presudno jer matematika je ta koja najčešće presuđuje u sastavljanju vlasti u BiH.
