Dobre vijesti za posrnulo bosanskohercegovačko gospodarstvo - prošla godina donijela je nekoliko dobrih vijesti u kontekstu rasta izvoza, poput voća, čiji je izvoz 2020. bio veći za 5,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, a dobre vijesti nastavile su se i u ovoj godini.
Optimistični pokazatelji
Početak godine pokazuje znakove oporavka i pruža prostor za daljnji optimizam kad je riječ o jačanju izvozne komponenete, ali i zadržavanju broja radnih mjesta, uz mogućnost otvaranja i novih. Dokaz tomu je i posljednje izvješće Agencije za statistiku BiH prema kojem je izvoz iz Bosne i Hercegovine u prva tri mjeseca ove godine iznosio tri milijarde i 64 milijuna KM, što je za 16,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iznosio četiri milijarde i 402 milijuna KM, što je više za 2,7 posto.
Rastao je izvoz i u zemlje CEFTA-e, kao i one Europske unije, a što je dobar pokazatelj te bi ovaj podatak trebao biti misao vodilja vlastima na svim razinama koje trebaju raditi na daljnjem olakšavanju rada domaćim kompanijama koje velikim dijelom ovise o oporavku europskih tržišta.
Naravno, usporedno s tim trebalo bi raditi i na pojednostavljenju procedura za pokretanje biznisa unutar Bosne i Hercegovine skraćivanjem vremena potrebnog za realizaciju poslovne ideje, a sve kako bi se ova godina iskoristila za dodatno jačanje domaće ekonomije.
Podaci pokazuju kako je izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio 473 milijuna KM, što je za 18,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio 530 milijuna KM, što je više za 5,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 89,3 posto.
Izvoz u zemlje Europske unije iznosio je dvije milijarde i 272 milijuna KM te je veći za 17,9 posto nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 679 milijuna KM, što je više za dva posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU-a iznosila je 84,8 posto.
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković nedavno je za Večernji list komentirao tematiku izvoza u prošloj godini iznoseći i određene procjene za ovu godinu. Ističe kako su projekcije za izvoz opravdane jer su naše kompanije pokazale fleksibilnost u tržišnim izazovima, objasnivši kako su metalski i drvoprerađivački sektor najviše doprinijeli povećanju ukupnog izvoza.
Očekivanja i napredak
Kaže kako je sasvim normalno ocijeniti, ako se nastavi pozitivno kretanje u smislu imunizacije i stavljanja pod kontrolu pandemije u svijetu, kako mi možemo očekivati rast izvoza s obzirom na to da smo tako orijentirani. Međutim, dodao je kako je predviđanje za oporavak najugroženijih sektora dosta nezahvalno jer je ovisan o reakcijama, odnosno mjerama vlada kroz programe pomoći i potpore gospodarstvu te je stoga teško vremenski predvidjeti kada bi se vratili na poziciju prije pandemije.
Inače, u kontekstu izvoza, najzastupljeniji je metalski sektor, što pokazuje relativno dobru poziciju naših u odnosu na uvozne proizvode, a vodeći se činjenicom kako u ovom sektoru izvoz ovisi o uvozu i obrnuto.
Istodobno, drvni sektor i dalje bilježi suficit u robnoj razmjeni, a povećan je i izvoz namještaja, što pokazuje kako su naši izvoznici uspjeli održati već dogovorene izvozne aranžmane ili čak dogovoriti nove u vremenu velikog ekonomskog izazova.
