Utorak, 11. rujna 2001. godine, činio se kao sasvim običan ranojesenski dan, no samo nekoliko sati poslije pretvorio se u jedan od onih koji će ostati urezani u kolektivnom sjećanju svih koji su iole pratili događanja na svjetskoj razini, piše Večernji list BiH.
Dramatični trenuci
Suvremeni demokratski svijet bio je u nevjerici i šoku, snimke koje su stizale iz New Yorka, a koje su pokazivale dramatične trenutka udara otetih zrakoplova u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra, kao i njihovo rušenje, u prvi mah nisu mnogo otkrivale, no nagoviještale su kako se nalazimo na svojevrsnoj povijesnoj prekretnici, događaju koji će u velikoj mjeri pokazati koliko je zapravo duboko bila izgrađena teroristička mreža Al-Kaide koju je tada vodio Osama bin Laden, osoba koja će postati najtraženiji bjegunac na svijetu, a koja je, utvrdit će se poslije, imala veze s prostorom jugoistoka Europe, pa tako i s Bosnom i Hercegovinom. A još veće veze imali su njegovi suradnici, osobito Khalid Sheikh Mohammed, glavni arhitekt napada 11. rujna, koji je osobno, pokazat će istraživanje, sudjelovao u ratu u Bosni i Hercegovini, baš kao i dvojica operativaca samoubojica.
A kako je tekao uspon Bin Ladena do čelne pozicije tada prve terorističke organizacije na svijetu te koliko su njegovi suradnici doprinijeli izgradnji mreže ćelija diljem svijeta, kao i kakva su iskustva imali sudjelovanjem u nizu oružanih sukoba 90-ih godina, moguće je pronaći u izvješću Nacionalnog povjerenstva SAD-a, koje je također poznato i kao Povjerenstvo 9/11, a koje je neovisno, dvostranačko tijelo stvoreno odlukom Kongresa i potpisom predsjednika Georgea W. Busha krajem 2002. Tijelo je bilo ovlašteno pripremiti potpuni prikaz okolnosti vezanih uz terorističke napade 11. rujna 2001., uključujući pripravnost i trenutačni odgovor na napade, kao i dati preporuke osmišljene za zaštitu od budućih napada.
U kontekstu povezanosti samog Bin Ladena i njegove mreže izvješće precizno navodi kako je niz ureda pružao financijske i druge usluge podrške u različitim dijelovima svijeta, uključujući, među ostalima, i BiH. Bin Laden je sada imao viziju sebe kao šefa međunarodne konfederacije džihada. U Sudanu je uspostavio “Shuru islamske vojske” koja je trebala služiti kao koordinacijsko tijelo za konzorcij terorističkih skupina s kojima je kovao saveze. Isti su bili sastavljeni od njegove vlastite Al-Kaide Shura s vođama ili predstavnicima terorističkih organizacija koje su još bile neovisne.
U izgradnji ove islamske vojske angažirao je skupine iz nekoliko država, dok je Al-Kaida također uspostavila kooperativne, ali manje formalne odnose s drugim ekstremističkim skupinama. Bin Laden je također održavao veze u “bosanskom sukobu”, navodi se u spomenutom izvješću. Dok su njegove savezničke islamističke skupine bile usredotočene na lokalne bitke, poput onih u Egiptu, Alžiru, BiH ili Čečeniji, Bin Laden se koncentrirao na napad na Sjedinjene Države.
Iz kuta BiH mnogo izravniju vezu moguće je pronaći s čovjekom za kojega američke službe navode kako je glavni arhitekt napada 11. rujna. Khalid Sheikh Mohammed (KSM), objašnjava se u izvješću, primjenjivao je svoje tehničke sposobnosti i menadžerske vještine za smišljanje i planiranje niza terorističkih planova. Te su ideje uključivale konvencionalno dizanje automobila u zrak, politička ubojstva, otmice, trovanje spremnika i, na kraju, korištenje zrakoplova kao projektila vođenih operativcima samoubojicama. Kronologija njegovih aktivnosti i rada na terenu vezana je upravo i uz naše prostore. - Godine 1992. KSM je proveo neko vrijeme boreći se uz mudžahedine u Bosni i podržavajući taj napor financijskim donacijama - jasno se navodi u izvješću. Kada govorimo o razradi plana napada na SAD, istražitelji su došli do informacije kako je Bin Laden navodno razgovarao o operaciji korištenja zrakoplova s KSM-om i Atefom u seriji sastanaka u proljeće 1999. KSM-ov izvorni koncept korištenja jednog od otetih zrakoplova kako bi se poslale medijske izjave je odbačen, ali je Bin Laden osnovnu ideju smatrao izvedivom.
Veza s BiH
Bin Laden je također ubrzo odabrao četiri osobe da služe kao operativci samoubojice. To su bili Khalid al-Mihdhar, Nawaf al-Hazmi, Khallad i Abu Bara al Yemeni. Dvojica od njih imaju izravne veze, pokazat će se, s ratom u Bosni i Hercegovini. Al-Hazmi i al-Mihdhar bili su saudijski državljani, a kao i ostali u ovoj inicijalnoj skupini odabranika, već su bili iskusni mudžahedini, uz objašnjenje kako su zajedno putovali boriti se u BiH u skupini koja je putovala na Balkan 1995.
