Prema analizama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i USAiD Sweden Farma drugog projekta, izvoz u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda bilježi rast od osam posto u odnosu na 2017. godinu, uz napomenu da istodobno raste i uvoz.
Pokrivenost uvoza izvozom
Ukupno je u prošloj godini u ovom sektoru izvezeno proizvoda u vrijednosti od 39 milijuna konvertibilnih maraka, dok je uvoz iznosio 17 milijuna KM i prošle je godine bio za 55 posto veći nego 2017. godine. Pokrivenost uvoza izvozom i dalje iznosi visokih 235 posto.
Kada su u pitanju šumske gljive koje su u prošloj godini izvezene u vrijednosti od 20,5 milijuna KM, najviše je izvezeno suhih gljiva u vrijednosti 11,3 milijuna, svježih za šest milijuna KM, dok je smrznutih gljiva izvezeno za tri milijuna konvertibilnih maraka. Ključna tržišta su države Europske unije, a prema iznesenim podacima, dominiraju Njemačka, Italija i Švicarska.
Unatoč dobrom izvozu, zabrinjava činjenica prema kojoj se bilježi rast uvoza gljiva, koji je u prošloj godini skočio za gotovo nevjerojatnih 367 posto, što se negativno odrazilo na cijeli sektor.
Druga najznačajnija kategorija u izvozu su eterična ulja, koja su u 2018. godini izvezena u vrijednosti od 7,2 milijuna KM, što je manje u odnosu na 2017. godinu za nešto više od četvrtine, odnosno 26 posto. Padu izvoza može se pripisati smanjenje cijena smilja koje je najznačajniji artikl u navedenoj kategoriji.
Ipak, izvoznici eteričnih ulja mogu se pohvaliti da su vlastitom upornošću i izlaganjem na međunarodnim sajmovima uspjeli plasirati svoje proizvode na čak 35 tržišta diljem svijeta.
U pet vodećih tržišta spadaju Republika Hrvatska, Belgija, Francuska, Sjedinjene Američke Države i Slovenija, ali su eterična ulja iz Bosne i Hercegovine prvi put stigla i do dalekog Novog Zelanda, Meksika, Vijetnama, Kenije, Nikaragve, pa čak i Južnoafričke Republike.
Upitna kvaliteta
Od ostalih proizvoda u ovoj kategoriji vrijedi spomenuti med kod kojeg u vanjskoj trgovini BiH bilježi deficit od 1,9 milijuna KM. U odnosu na statističke podatke o proizvodnji, Bosna i Hercegovina podmiruje više od 90 posto svojih potreba za medom od domaćih proizvođača, dok se svega devet posto meda uvozi. Promatrano količinski, analize pokazuju da se na jedan kilogram meda izvezenog iz Bosne i Hercegovine istodobno uveze 30,5 kilograma meda.
Zahvaljujući izvozu na tržište zemalja Bliskog istoka, za izvozni med postignuta je prosječna cijena od 18,58 konvertibilnih maraka, dok se kilogram uvoznog meda, uglavnom iz susjednih država Hrvatske i Srbije, plaćao u prosjeku 7,43 konvertibilne marke za kilogram. Najniža zabilježena cijena uvoznog meda iznosila je svega 3,29 KM za kilogram toga proizvoda, što dovodi u pitanje kvalitetu tog meda, naglašeno je.
