Uz posredovanje Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u HBŽ-u proizvođači i prerađivači mlijeka konačno su postigli dogovor o najnižoj otkupnoj cijeni mlijeka. U idućih šest mjeseci ona će iznositi 50 feninga po litri. Premda se mlijeko iz uvoza može nabaviti po znatno nižoj cijeni, prerađivači su svjesni kako ono ne odgovara kvaliteti konačnog proizvoda, autohtonog tvrdog livanjskog i kupreškog sira, kazao nam je Smail Žilić, direktor poduzeća Kupres Milch d.o.o. Kupres, te dodao: “Uvozno mlijeko, premda znatno jeftinije, ne odgovara kvaliteti konačnog proizvoda pa se onima koji su to pokušali dogodilo po onoj staroj narodnoj ‘što ste dobili na mostu, izgubili ste na ćupriji’. Ako mislimo zadržati kvalitetu kupreškog sira, a to nam je jedini izlaz da se zadržimo na tržištu, ili livanjskog ako govorimo o Livnu, onda nema druge nego imati kvalitetno mlijeko. Ogromna je razlika između mlijeka iz Kupresa i Livna te onog uvoznog.” Da je to tako, pokazuje i prva nagrada koju je klasični kupreški tvrdi sir osvojio na ovogodišnjoj, petoj po redu, izložbi autohtonih sireva Balkana - “Balkan Cheese Festival”. Biti prvi među najboljima, a bilo je tu oko 300 različitih sireva, od mekanih, polutvrdih, tvrdih, do švicarskih koji su bili gosti na sajmu, nije mala stvar. Pobjedniku s 4. i 3. Balkan Cheese Festivala - Mljekari “Orman” iz Livna ovoga puta pripalo je četvrto mjesto. Planinski pašnjaci s obiljem ljekobilja posebnost su tih krajeva i osnova za kvalitetno mlijeko pa su prerađivači mlijeka, među ostalim, i pristali na zahtjeve kooperanata za utvrđivanjem cijene ispod koje se ne može ići. Dogovor je da najniža otkupna cijena u HBŽ-u ne ide ispod 50 feninga. Ministar poljoprivrede u Vladi HBŽ-a Ivica Brešić istaknuo je kako farmeri sa zajamčenom najnižom otkupnom cijenom mlijeka europske klase mogu planirati svoje aktivnosti i prihode za razdoblje koje dolazi. Međutim, kako u tom proizvodno-otkupnom lancu svoje obveze ne izvršava država, proizvođačima je i tih 50 feninga malo, kazao nam je to Ante Romić, farmer iz kupreških Zlosela, te obrazložio na vlastitom primjeru: “Država kasni s poticajima, nama trenutačno nisu isplatili ni junice, ni matična stada ovaca za 2014., za 2015. su isplatili sve, za 2016. su ostali dužni od kolovoza mlijeko potpuno, a sada je već ožujak 2017.” Romić je inače kooperant Kupres Milcha koji mu litru mlijeka plaća po 55 feninga. On je sa svojih šestero ukućana ovih dana i po 24 sata u staji s 820 ovaca s obzirom na to da je proces janjenja u punom jeku. Tu je i 30 muznih krava, od kojih trenutačno na dnevnoj bazi predaje 200 litara mlijeka, a za nekih mjesec i pol, dva, trebalo bi biti i do 400 litara. I on i njegovi preci živjeli su od poljoprivrede te je očigledan primjer da se od nje može živjeti. Premda se proizvođači mlijeka u HBŽ-u, kao i u cijeloj BiH, suočavaju s brojnim problemima, ipak ih ohrabruje postignuto na županijskoj razini jer se znalo događati da su za vrijeme povećane ponude mljekare za litru mlijeka plaćale i po 40 feninga. •

Apple poslao važno upozorenje svim vlasnicima iPhonea