Bez kašnjenja

Nedostatak od 318 milijuna KM pokrije se iz proračuna, mirovine sigurne

13.09.2024.
u 21:56

Traže se modeli koji će biti održivi, a koji će omogućiti potporu jačanju umirovljeničkog standarda u ovom entitetu. Vlada FBiH upravo je jučer na sjednici zakazala za 17. rujna sastanak s predstavnicima Saveza udruga umirovljenika FBiH

Uslijed činjenice da iznosi prikupljeni po osnovi mirovinskog osiguranja nisu dovoljni za iznose potrebne za isplatu mirovina, a što je pak posljedica nepovoljnog odnosa broja radnika i broja umirovljenika, rješenje se pronalazi koristeći federalni proračun, što u konačnici osigurava stabilnost i redovitost isplate mirovine, piše Večernji list BiH. Drugim riječima, umirovljenici mogu biti sigurni da će dobivati svoje mirovine navrijeme, bez kašnjenja.

Modeli

Prema tvrdnjama predstavnika vlasti, na tomu se neće stati s obzirom na to da se traže modeli koji će biti održivi, a koji će omogućiti potporu jačanju umirovljeničkog standarda u ovom entitetu. Vlada FBiH upravo je jučer na sjednici zakazala za 17. rujna sastanak s predstavnicima Saveza udruga umirovljenika FBiH.

Izaslanstvo Vlade FBiH na tom sastanku činit će premijer Nermin Nikšić (SDP), zamjenik premijera Vojin Mijatović (SDP), ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP), ministar financija Toni Kraljević (HDZ) i ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Halil Subašić.

Upravo je o temi nedavno govorio federalni ministar financija Toni Kraljević, koji je potvrdio kako će se uvijek odazvati sastanku s umirovljenicima iako je to primarno zadaća resornog ministarstva, no, s obzirom na to da se sve, pa tako i ova tema, dotiče financija, nema te tematike u kojoj bi ministar mogao biti izočan. Kraljević je pritom uputio na usporedbu iznosa prikupljenih po osnovi doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, kao i isplaćenih mirovina, kazavši kako postoji nerazmjer od 318 milijuna maraka. Naime, Porezna uprava FBiH prikupila je 2 milijarde i 18 milijuna KM doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje u prvih osam mjeseci ove godine, dok su ukupno isplaćene mirovine u istom razdoblju iznosile 2 milijarde i 329 milijuna KM. Kada je riječ o budućim koracima, ministar navodi kako neće koristiti vrijeme predizborne kampanje kako bi davao obećanja u koja nije siguran da se mogu realizirati. No, jasno je poručio da resorno ministarstvo, predsjednik Vlade, MIO, kao i Ministarstvo financija rade na iznalaženju izvedivih modela usmjerenih na potporu umirovljeničkog standarda.

Nerazmjer od 318 milijuna pokazuje kako se nastavlja rast nedostatka sredstava od uplaćenih doprinosa za MIO, a da je tako, treba uputiti na podatke za prvih sedam mjeseci. U tom je razdoblju s jedinstvenog računa riznice Federacije BiH isplaćeno ukupno 2,037 milijardi konvertibilnih maraka za mirovine. U istom razdoblju uplaćeno je 1,756 milijardi konvertibilnih maraka po osnovi prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje. Tom su prilikom iz Ministarstva financija potvrdili kako proračun Federacije snosi navedenu razliku. Razlika od 281 milijun konvertibilnih maraka pokrivena je sredstvima proračuna Federacije BiH, a jaz između isplaćenih mirovina i uplaćenih doprinosa do kraja godine nastavit će s trendom rasta, navodi se pritom. Isplata mirovina jedan je od proračunskih prioriteta i redovita isplata 5. u mjesecu ustaljeni je datum isplate mirovina.

Kako je Večernji list nedavno objavio, pitanje nerazmjera iznosa uplaćenih doprinosa i iznosa potrebnih za isplatu mirovina posljedica je prilično nepovoljnog odnosa broja radnika i broja umirovljenika, a kako je tada potvrdio glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO) Tomislav Kvesić, posljednji poznati podatak govori da je omjer zaposlenih i umirovljenika trenutačno 1,22 zaposlene osobe na jednog umirovljenika.

Reforme su ključ

Usporedbe radi, u Hrvatskoj je omjer 1,42 radnika na jednog umirovljenika, što je znatno povoljnije. Kako promijeniti stanje nabolje i u Federaciji, jedno je od ključnih pitanja koje traži suglasje svih razina vlasti, kao i strateški pristup tematici zapošljavanja, odnosno otvaranja što većeg broja radnih mjesta, uz istodobno povećanje životnog standarda, odnosno mjesečnih primanja. Naravno, važan segment je i digitalizacija, a projekt online podnošenja dokumentacije za pokretanje biznisa pravi je put za poboljšanje poslovnog okruženja i stvaranje preduvjeta za veći broj investicija.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije