U BiH je javna tajna da radnici u određenim oblastima dobivaju dio plaće "na ruke" ili da rade "na crno". Službena statistika ne prikazuje pravu sliku ove problematike, a situaciju dodatno pogoršava korupcija, koja ovaj oblik neformalne ekonomije hrani, što u konačnici koči razvoj gospodarstva, piše Večernji list BiH.
Poslodavci koji na ovaj način rade ne uplaćuju poreze i doprinose u punim iznosima ili uopće, što znači da u proračunu nedostaje novca za izgradnju cesta, ulaganje u zdravstvo, obrazovanje...
Nema prave slike
Osim toga, ugrožavaju se poslodavci koji rade u regularnim tokovima i koji plaće i doprinose isplaćuju u punim iznosima jer oni koji izbjegavaju svoje obveze imaju manje troškove, a time i veće profite. U svemu tome oštećeni su i radnici koji će jednoga dana, kada odu u mirovinu, imati manja, a možda i minimalna primanja jer su primali minimalnu zaradu (plaća u kuverti) ili ta plaća nije bila nigdje evidentirana (rad "na crno"). Koji su stvarni razmjeri ovih pojava koje potkopavaju gospodarstvo, teško je procijeniti. Do podataka je teško doći zbog komplicirane podjele nadležnosti i organizacije institucija u BiH jer su uz kontrole ovih negativnih pojava vezane brojne institucije koje djeluju samostalno i bez zajedničkog plana. Isto tako, dostupni podaci, ako i postoje, ne pokazuju realnu sliku na terenu. Na isplati dijela plaće u kuvertama poslodavci u RS-u uštede oko 138 milijuna KM, a njihova ukupna dobit lani je iznosila najmanje 3,5 milijardi KM. Te podatke priopćili su iz Saveza sindikata RS-a, naglasivši da veliki broj poslodavaca u realnom sektoru čak i radnike sa srednjom, pa i visokom stručnom spremom prijavljuje i isplaćuje im plaću koja je jednaka ili neznatno veća od najniže plaće, a razliku isplaćuju u kuverti. Zato su iz ovog saveza predložili novi sustav obračuna plaća, po kojem bi samo NK radnici, oko 12.000 njih, mogli biti na minimalcu. To bi, tvrde, dovelo do prevođenja značajnog dijela poslovanja iz nelegalnih u legalne tokove, odnosno smanjenja "sive ekonomije".
Razumna inicijativa
Profesor ekonomije Milenko Stanić kaže kako je jasno da veliki broj poslodavaca iz realnog sektora isplaćuje dio plaće u gotovini. - Inicijativa sindikata da se odrede koeficijenti prema stručnoj spremi dosta je razumna. Posebno u uvjetima visoke razine isplata plaća iz dobiti, odnosno u uvjetima visoke razine "sive ekonomije". Također, evidentno je da je podizanje najniže cijene rada početkom ove godine dovelo do povećanja broja zaposlenih koji se prevode na najnižu plaću. Također, neprihvatljivo je da su na minimalcu i radnici sa srednjom i visokom stručnom spremom - kaže za srpska.info Stanić. Zloupotrebu najniže plaće, također, potvrđuju i podaci Porezne uprave RS-a, prema kojima je u ožujku ove godine neto plaću do 1000 KM primilo 91.211 radnika ili 31%. Plaću u rasponu od 900 KM do 1000 KM primalo je 74.925 radnika ili 25,5%, a plaću do republičkog prosjeka 188.278 radnika ili njih oko 64% ili gotovo dvije trećine. I uz činjenicu da su svega oko 5% ili 12.000 od ukupnog broja zaposlenih u poslovnim subjektima NK radnici, plaće su na izrazito niskoj razini jer je više od 79% zaposlenih s VSS, VŠS ili SSS, dok je 11% KV radnika. Savez sindikata RS-a predložio je koeficijente za svaku stručnu spremu u odnosu na najnižu plaću. Tako je predloženi koeficijent za NK radnika 1, za PK radnika 1,2, za KV radnika 1,4, a za VKV radnika 1,85. Dalje, za radnika sa SSS predložen je koeficijent 1,75, s VŠS 2,2, a za radnika s VSS koeficijent 2,75. Praktički, zajamčeni minimum za nekvalificiranog radnika bio bi minimalac od 900 KM. Za polukvalificiranog to bi bilo 1080, za kvalificiranog 1260, a visokokvalificiranog 1665. Za radnike sa srednjom stručnom spremom "minimalac" bi bio oko 1570, s višom 1980, a za zaposlene s fakultetom gotovo 2500 KM.
