Uskoro bi trebao biti raspisan natječaj za mjesto ravnatelja Tajništva Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća nakon što je istekao mandat dosadašnjem prvom čovjeku Admiru Suljagiću, mnogo poznatijem po nizu afera kojima je rasvijetljena njegova ne baš pozitivna uloga u ovoj instituciji te odnosu s nizom tužitelja i sudaca, piše Večernji list BiH. No, iako ni formalno ne može sudjelovati na novom natječaju zbog isteka dodatnog mandata, čime su potrošene zakonske mogućnosti za angažiranje na isto mjesto, doznajemo kako Suljagić ima ambiciju ponovno biti ravnatelj Tajništva VSTV-a. Riječ je o, uz sastav VSTV-a, najmoćnijoj strukturi unutar ove institucije koja bira i smjenjuje suce i tužitelje.
Poljuljano povjerenje
S obzirom na to da su unutar VSTV-a Hrvati u podređenom položaju, iznimno važno bilo bi da na tu poziciju bude imenovan upravo profesionalac iz ovoga naroda kako bi se barem djelomično ispravilo višegodišnju nepravdu koja se objašnjava kriterijima profesionalizma, a u biti se odvija dominacija jednoga naroda te dodatno narušava povjerenje Hrvata u pravosuđe. Naime, od 27 vodećih pozicija u VSTV-u, na čak 20 nalaze se bošnjački predstavnici, a na pet su Srbi, dok su tek dvojica Hrvata. Kada se promatra ta razina struktura menadžmenta institucije koja se spominje u svim reformskim procesima, pa čak i europskome putu zemlje, onda se dolazi do zaključka kako je tamo tek 7,4 posto Hrvata, Srba je 18,5 posto, dok je Bošnjaka 74 posto. Prema detaljnim pokazateljima, u Uredu tajnika s posebnim zadatkom i Uredu stegovnog tužitelja sva četiri vodeća dužnosnika su Bošnjaci. Sedam voditelja unutarnjih organizacijskih jedinica su Bošnjaci, trojica su Srbi, a tek dvojica Hrvati. I to su jedine pozicije koje imaju u upravi VSTV-a. Kada su u pitanju zamjenici šefova unutarnjih organizacijskih jedinica, devet njih također su Bošnjaci, dvojica su Srba, dok nema ni jednoga Hrvata. Kada se tome dodaju pozicije u državnome Sudu, Tužiteljstvu BiH, onda se dojam o podređenosti Hrvata dodatno produbljuje. No, nisu to jedine institucije u kojima su Hrvati u podređenom položaju. U pojedinim se pak otvoreno tvrdi da im se ne vjeruje te se godinama izbjegava pozicionirati hrvatske dužnosnike. A moralo bi se po sili zakona. Prema prethodnim podacima, u MUP-u FBiH je od 140 djelatnika Bošnjaka čak 115, Hrvata tek 13, Srba devet i troje ostalih. Višestruko manje Hrvata nego Bošnjaka je i u FUP-u jer tadašnje službene brojke pokazuju da su, od 709 zaposlenika, 492 Bošnjaka, 127 Hrvata, 62 Srba, 27 ostalih i jedan pripadnik nacionalnih manjina. Tamo se godinama izigrava dogovor o imenovanju Hrvata na poziciju ravnatelja Federalne uprave policije (FUP) jer je ministar Bošnjak, a prema Zakonu o unutarnjim poslovima, na tim dvjema pozicijama ne mogu biti pripadnici istoga naroda. A obojica su godinama Bošnjaci. Čak i unatoč tome što je aktualni ravnatelj policije dio istrage koja se vodi prema pripadnicima narko-kartela “Tito i Dino”, kojima su ti policajci bili zaštitnici.
U RS-u statistička pogreška
Nešto manji nacionalni disbalans je u Sudskoj policiji FBiH, gdje su, od 504 zaposlenika, 302 Bošnjaka, 127 Hrvata, 70 Srba i pet ostalih. U MUP-u i Sudskoj policiji RS-a Hrvati su prisutni tek simbolično, moglo bi se reći - “u tragovima”. U MUP-u RS-a, od 6920 djelatnika, Srbina su čak 6444, Bošnjaka je 356, Hrvata 70, ostala 33 i 17 pripadnika nacionalnih manjina. U Sudbenoj policiji RS-a u vrijeme izrade izvješća radilo je 219 djelatnika, a od toga je 205 Srba, 7 Bošnjaka, 4 su Hrvata, 2 pripadnika manjina i jedan ostali. U Ministarstvu za pitanja branitelja FBiH nema ni jednog Srbina, Bošnjaka je 116, Hrvata 28, dok su dva pripadnika iz reda ostalih.
U Federalnom zavodu za poljoprivredu su 34 Bošnjaka, jedan Hrvat, jedan Srbin. Prema podacima iz posebnog izvješća o nacionalnoj i spolnoj strukturi zaposlenih u policijsko-sigurnosnim agencijama u BiH iz prošle godine, u MUP-u RS zaposlena su 6444 Srbina, 356 Bošnjaka, 70 Hrvata, 33 pripadnika ostalih i 17 osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama.•
Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće ima iznimno važnu ulogu i dio je svih reformskih procesa, uključivo EU put zemlje
Dayton je definirao da u svim javnim ustanovama, uključujući pravosudne, mora biti nacionalna zastupljenost prema popisu pučanstva iz 1991. godine
7,4%
Hrvata je u vodećem menadžmentu VSTV-a 7,4%, što je ponižavajuće
4
U Uredu stegovnog tužitelja koji smjenjuje suce i tužitelje nema Hrvata
BiH
Na državnoj razini ni na jednoj vodećoj poziciji nije Hrvat
MUP
Od 140 zaposlenih, 115 je Bošnjaka, ravnatelj mora biti Hrvat
RS
Hrvati su primjetni tek u tragovima, bez vodećih pozicija
Branitelji
U federalnom ministarstvu Bošnjaka je 116, Hrvata 28, a Srba nema
