Odluka Ustavnoga suda BiH da praktički poništi prodaju odnosno davanje u najam zemljišta na planini Jahorini i nedaleko od Vareša, koje su donijele dvije entitetske vlade, mogla bi konačno raspetljati gordijski čvor jer su te odluke s jedne strane postale posve besmislene jer se koče investicije, dok je s pravne strane sve u skladu s kontinuitetom koji je prema ovome pitanju zauzela međunarodna zajednica, piše Večernji list BiH. Rad prošle godine uspostavljenog povjerenstva od stručnjaka iz obaju entiteta te međunarodne zajednice nije dao dovoljno snažne argumente Uredu visokog međunarodnog predstavnika za donošenje konačne mjere, zbog čega se očekuje da svojim objašnjenjima ovaj problem djelomično raspetlja visoki predstavnik Christian Schmidt. Njemački političar na čelu strane administracije u BiH trebao bi do kraja ljeta donijeti objašnjenje ranijih stajališta, bilo da su u pitanju Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom s jedne strane, ali i određena naknadna tumačenja iz OHR-a godinama poslije, kao i odluke Ustavnoga suda BiH koje su donošene u nekoliko navrata - bilo da je u pitanju zakonodavstvo Republike Srpske ili pak dodjela određenoga zemljišta.
Nije trajna
Ta odluka visokog predstavnika ne bi trebala imati trajni karakter, nego bi trebala dati objašnjenja kako i koje razine vlasti ubuduće mogu davati u najam, prodavati i prenamjenjivati zemljišta i nekretnine. Ta je odluka važna i zbog međunarodne vjerodostojnosti BiH s jedne strane, a s druge strane je očito rezultat pritiska i ostvarenja interesa velikih kompanija poput britanskog Adriatic Metalsa, koji je u brdima u okolici Vareša već investirao stotine milijuna maraka kako bi tragao za plemenitim i rijetkim metalima. Uz to je Vlada Federacije BiH dodatno dala 72 tisuće četvornih metara šumskog zemljišta kod Vareša na "privremeno korištenje" toj britanskoj kompaniji. S druge pak strane stoji odluka Vlade RS-a, koja je teslićkoj kompaniji Drvo export za oko 21 milijun eura prodala 56,4 tisuće četvornih metara zemljišta na Jahorini. Ustavni sud BiH je naložio Vladi RS-a da poništi sve aktivnosti u vezi s prodajom tog zemljišta, a jednaka je odluka donesena i oko britanskih investitora. Valja reći kako su obje ove kompanije nastavile s radom, s tim da su vlasti RS-a, unatoč odluci Ustavnoga suda, zemljište na Jahorini službeno prepisale na teslićku kompaniju. Sada će sve te odluke i nejasnoće morati popeglati visoki predstavnik Schmidt. Pitanje državne imovine prvi je od pet ciljeva definiranih za zatvaranje Ureda visokog međunarodnog predstavnika. Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti prvo je, a vojna imovina druga na tome popisu. Cijela ova oblast postala je predmet prijepora u krajnje nejasnim odredbama Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustavu BiH, koji sve strane tumače na svoj način. U tome smislu srpski dužnosnici inzistiraju na tome da titular državne imovine nije jasno definiran pa izvlače zaključak kako sve ono što nije dodijeljeno državi pripada entitetima. No, tumačenja kako je BiH pravni sljednik Republike daje za pravo oponentima takve tvrdnje, međunarodnoj administraciji i bošnjačkoj strani, da tvrde drukčije.
Secesija RS-a
Kako bi privremeno pokušao zaustaviti raspravu o tome pitanju, visoki međunarodni predstavnik Paddy Ashdown 2005. godine donio je Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, što se pretvorilo u branu za zaustavljanje investicija s jedne strane, ali i već standardno inaćenje, što je u BiH i na Balkanu izvjesna vrsta "sporta'". Istodobno, Banja Luka inzistiranje na državnoj imovini nastoji povezati s inicijativama za eventualno "razdruženje". Jedan od načina na koji se ovo pitanje može razriješiti jest donošenje državnog zakona o državnoj imovini, gdje bi se precizno uredilo koja razina vlasti raspolaže kojom imovinom, nekretninama, ali i infrastrukturom. Veliki problem u BiH predstavlja činjenica i da državna imovina nije uredno evidentirana, što dovodi do neovlaštenog upravljanja i raspolaganja njome bez mjera za suzbijanje takvih poteza. Čak i unatoč tome što je OHR svojedobno naveo 1000 lokacija kojima se ne može raspolagati. Pitanje državne imovine, posve izvjesno, dulje vrijeme će biti razlog novih prijepora. Posebice stoga što je predsjednik RS-a Milorad Dodik prijetio secesijom ako državna imovina dođe na dnevni red institucija BiH.
