Hrvatska je odbila prijedlog Slovenije o izgradnji zajedničkog odlagališta nuklearnog otpada u Vrbini u blizini nuklearke Krško pa je gotovo sigurno da će taj problem hrvatska strana sama rješavati izgradnjom odlagališta na Trgovskoj gori u blizini granice s BiH, piše DW.
Ravnatelj hrvatskog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Saša Medaković kaže da Trgovska gora ne bi bila trajno odlagalište, već samo nadzemno skladište na razdoblje od 20 do 30 godina, dok nuklearka ne prestane s radom i ne bude uklonjena.
- Onda ćemo vidjeti koliko tog otpada zaista ima i tražit ćemo novo rješenje, u Hrvatskoj, Sloveniji ili možda nekoj trećoj zemlji, koja će tada biti spremna prihvatiti nuklearni otpad - ističe Medaković.
DW navodi da provođenje tog plana neće biti nimalo jednostavno iako Hrvatska u Fondu za troškove zbrinjavanja otpada i dekomisiju nuklearke ima više od 200 milijuna eura.
Prema navodima tog medija, taj projekt već je naišao na protivljenje lokalnog stanovništva, ali i BiH koja je prije nekoliko godina najavljivala i tužbu protiv Hrvatske u slučaju da krene u realizaciju tog projekta. Riječ je o neugodnom pitanju s kojim se ni jedna vlada posljednjih godina nije htjela ozbiljnije suočiti, napominje DW. Slovenska strana je prije nekoliko godina predložila Hrvatskoj rješenje tog problema izgradnjom zajedničkog odlagališta u Vrbini, u neposrednoj blizini nuklearke.
Medaković je rekao kako je Hrvatska prije nešto više od mjesec dana i formalno odbila slovenski prijedlog, a kao prvi razlog odbijenice je činjenica da je izgradnja predviđena u neposrednoj blizini rijeke Save. Prema njegovim riječima, odlagalište je doslovno ukopano u podzemne vode iz kojih se Zagreb napaja vodom za piće i nalazi se u plavnom području. Medaković je dodao da je drugi razlog visoka cijena projekta koji bi stajao više od 600 milijuna eura, a Hrvatska bi morala podmiriti polovinu tog iznosa, dok je treći razlog taj što Slovenci nisu htjeli da odlagalište u Vrbini primi drugi nisko i srednje radioaktivni otpad koji nastaje u Hrvatskoj. Pitanje odlaganja nuklearnog otpada iz Krškog godinama nije riješeno između Zagreba i Ljubljane.
DW piše da se do sada sav nisko i srednje radioaktivni otpad iz Krškog, a riječ je godišnjoj količini od oko 30 kubičnih metara, skladištio u privremenom odlagalištu u krugu same nuklearke. Tako je trebalo biti samo u prvih pet godina rada nuklearke, ali se i trideset godina poslije ništa nije promijenilo.
Kapacitet skladišta je gotovo popunjen pa se dio otpada šalje na spaljivanje u Švedsku i u Francusku, odakle se vraća kao radioaktivan pepeo.
Pred kraj pretprošle godine u tom skladištu se nalazilo više od dvije tisuće kubičnih metara otpada, a budući da je nuklearka zajednička, najkasnije 2023. godine Hrvatska mora preuzeti i zbrinuti svoju polovinu otpada. •
