Poljoprivredni proizvođači iz Višića s juga Hercegovine prednjače ne samo u plasteničkoj proizvodnji, imaju najviše plastenika u BiH, nego i u novinama u povrtlarstvu.
Pionir u proizvodnji
Trenutačno su uz batat, o kojem smo već pisali, u optjecaju tikve raznih oblika i veličina. Na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima tikve su u ponudi gotovo cijele godine. To je ponukalo Vlatka Maslaća, jednog od pedesetak članova Poljoprivredne zadruge "Matica", da za tikvu i batat pripremi skladišni prostor kako bi ih imao tijekom cijele godine. Projekt je u tijeku, a osvrćući se na usvajanje proizvodnje tikava, gospodin Maslać, pionir u proizvodnji batata, kaže:
- Doskora je kod nas bilo uvriježeno da je tikva hrana za gudine (svinje). To su predrasude jer tikva je zdrava i vrlo zanimljiva namirnica. Zanimljiva prije svega što, kao i batat, s pravim skladištenjem može dugo stajati. Za proizvođače je povoljno što nije kultura koju za nekoliko dana moraš prodati ili potrošiti, dugotrajna je. Nisam od pionira u proizvodnji tikava, ali sam uvidio da dobro dođe i kao plodored. Moj savjet za one koji se misle baviti proizvodnjom tikve ili batata jest da mijenjaju plodored. To je dobro za sve kulture. Preporuka za tikvu je i njezina otpornost na bolesti - kaže gospodin Maslać te dodaje: - Ja sadim sortu buterino, butternut, to je muškatna mala tikva, kako je još zovu, od kilogram i pol do dva težine. Rentabilna je, ima ona svoju "prođu", tržište je takvo kako jest. Mnogo ljudi već sadi malo više, tu se cijene i obaraju. Da bi se to izbjeglo, treba je pravilno uskladištiti i onda može trajati godinu dana. To je vrlo bitno, a to je i razlog zašto smo se mi iz PZ "Matica" odlučili za tikvu i batat. Sve ostale kulture moraš u nekoliko dana, kad dođe vrijeme berbe, obrati, prodati ili uskladištiti, međutim, ni pravilnim skladištenjem ne mogu dugo trajati. Što se tiče tikve i batata, druga je priča. To su dvije kulture koje su nama za sada zanimljive, premda ima još korjenastih biljaka koje također mogu biti zanimljive za buduću proizvodnju - kaže Maslać pa naglašava:
- Bitno je proširiti asortiman, da nije sve paprika, rajčica, krastavac, salata - četiri osnovna proizvoda. Uvođenjem u plodored tikve i batata nastojimo postići širu paletu proizvoda.
Kulinarski showovi su sve popularniji, nove modernije kuhinje u koje ulaze i nove namirnice pomažu agraru.
- Sigurno pomažu, ljudi čuju nešto, vide pa dođu na ideju – hajdemo probati. Tako smo i mi došli do ovih novih kultura, nismo ništa novo izmislili. Sada nam se mota u glavi da nakon dana jabuke, šljive, krumpira, grožđa…, uvedemo i dane batata. Za sada je ta ideja u začetku, ako ništa, neka budu i dani batata. Mislim da bi to bilo zanimljivo, da se skupimo pa napravimo na trgu, počevši od Čapljine pa dalje, prezentaciju tog proizvoda - ističe.
Egzotične sorte
Govorimo o novim egzotičnim sortama povrća, ima li toga kod nas?
- Pa ima. Doduše, kod nas je to još uvijek u začecima, malo kasnimo za svim tim novinama. Ima jako puno egzotičnih kultura koje mogu kod nas uspijevati bez problema - zaključuje Maslać.
Na kraju možemo samo dodati da je, uz sve raznovrsniju ponudu povrća, a očito i voća, sve raznovrsnija i prehrana, koja se polako udaljava od osnovnih kultura na nekom području.
