Novi krug pregovora oko Izbornoga zakona i ograničene ustavne reforme trebao bi uslijediti početkom rujna u cilju postizanja konačnoga dogovora, u prvome redu hrvatskih i bošnjačkih političkih predstavnika, a koji bi se onda pretočio u prijedlog izmjena spreman za usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, piše Večernji list BiH.
Unatoč dosadašnjem ponašanju, prvenstveno bošnjačkih političkih predstavnika koji su uglavnom odbijali mogućnost prihvatiti jasne argumente hrvatske strane kada je riječ o konkretnim rješenjima, nada da će do dogovora doći postoji i mora postojati s obzirom na to da je alternativa ulazak u popunu neizvjesnost kada je riječ o idućim izborima. I unatoč intenciji bošnjačkih elita da zadrže status quo te na taj način stvore pretpostavku za provedbu nove majorizacije nad Hrvatima iduće godine, treba ukazati na činjenicu da je i dalje u igri mostarski sporazum kojim su HDZ i SDA dogovorili promjenu Izbornoga zakona na način da se istim osigura legitimno predstavljanje.
Očekivanja
I upravo to mora biti polazna točka svakih budućih pregovora. Zbog nedavnih izmjena Kaznenog zakona situacija na državnoj razini dodatno je zakoplicirana, no vrijeme istječe za nužne promjene Izbornog zakona te se što prije, i unatoč tom problemu, treba uhvatiti ukoštac s ovim pitanjima.
Hrvatski politički predstavnici u BiH okupljeni u Hrvatski narodni sabor očekuju da bi se početkom idućeg mjeseca moralo nešto dogoditi ili na političkoj ili na stručnoj razini, odnosno da bi se razgovori konačno morali intenzivirati. Pritom je jasna poruka kako su maksimalno opredijeljeni za dijalog na planu promjene Izbornoga zakona.
Pitanje kako provesti presude Ustavnog suda BiH odnosno Suda za ljudska prava u Strasbourgu središnji je problem oko kojega se lome koplja, no do sada su hrvatski politički predstavnici bili i više nego konstruktivni te su u više navrata nudili rješenja. Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, hrvatski bi prijedlog kroz izborne jedinice omogućio da Hrvati biraju svojega legitimnog člana Predsjedništva, ali bi istodobno omogućio svakome kandidirati se bez obzira na to je li on Bošnjak, Hrvat ili Srbin, što u praksi znači i provedbu presude iz Strasbourga. A kada je riječ o legitimnosti, ista bi se mogla realizirati na način da se ustroje izborna područja od kojih bi u jednom Hrvati bili većina te bi na taj način mogli izabrati svojega legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Modeli su više-manje do sada bili prisutni u javnosti, no, nažalost, nije bilo dovoljni spremnosti u bošnjačkom političkom korpusu za prihvatiti činjenicu da se jednom od triju konstitutivnih naroda mora osigurati jednako pravo na izbor svojih predstavnika u instituciju koja je, inače, po Ustavu predviđena za narodno predstavljanje. U kontekstu Doma naroda, prijedlog HDZ-a jasno provodi presudu Ustavnog suda BiH koja govori o legitimnom predstavljanju te utvrđuje jasnu vezu između izabranoga izaslanika i naroda koji on predstavlja. Konkretno, više se ne bi moglo dogoditi, kao dosad, da pojedine izaslanike u Klubu Hrvata biraju bošnjački birači iz pojedinih županija. Inače, u tom kontekstu treba ukazati na presudu Ustavnog suda u slučaju “Ljubić”, a kojom je istaknuto da se, prema općem načelu demokracije, pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa.
Legitimitet
U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje. U srži presude je i konstitutivnost te se podsjeća da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava. Za Hrvate je posebno značajna činjenica da je Ustavni sud utvrdio kako pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru izaslanika u Dom naroda FBiH onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. U kontekstu spomenutog sporazuma iz Mostara, njegovom realizacijom bila bi riješena brojna otvorena pitanja, a u konačnici relaksirani odnosi Hrvata i Bošnjaka jer je istim precizirana izrada izmjena Izbornog zakona BiH kako bi se osigurao legitiman izbor i političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana. •
