Visoko izaslanstvo Udruge bosanskih Hrvata “Prsten” je gotovo cijeli dan provelo u prijateljevanju s vodstvom Hrvatskog narodnog sabora. Najvažniji cilj posjeta je pokušati biti glas savjesti od Hrvata iz Hrvatske kako bi uspjeli uvjeriti HDZ 1990. da ide zajedno u bloku s Hrvatskim narodnim saborom. Ova skupina uspješnih i utjecajnih Hrvata podrijetlom iz BiH koje predvodi Ilija Tolić ocjenjuje ove izbore biti ili ne biti za sunarodnjake u BiH.

Kakvi su dojmovi nakon razgovora s predstavnicima HNS-a?

Dojmovi su jako dobri. Ostalo je dosta pozitivnih stvari izvući iz ovih razgovora. Ovaj je naš dolazak, bit ću neskroman, pridonio jednoj pozitivnoj energiji da pokaže kako i izvan BiH ima ljudi koji nisu u politici, a koji razmišljaju na način da je danas neophodno jedinstvo hrvatskog naroda u BiH.

Što pod time podrazumijevate?

Mi smo došli sa željom da pomognemo u konstruktivnom dijalogu, zbijanju hrvatskih radova. Važno je to da nam se ne dogodi nešto kao s proteklih lokalnih izbora da se glasovi raspu i da tamo gdje možemo imati vlast, ipak na kraju ostanemo bez nje.

Kako u tom kontekstu vidite ulogu HNS-a u BiH?

Uloga HNS-a je ključna i vrlo pozitivno gledamo na tu ulogu. Naprosto zato što mislimo da su predstojeći parlamentarni izbori jedni od ključnih od rata do danas. Ako na tim izborima ne napravimo poteze koje očekuje hrvatski narod od svog političkog vodstva, mislim da ćemo napraviti strašan propust i da će nam se to snažno razbiti o glavu.

Postoje razmimoilaženja dva HDZ-a, a onda i ostalih stranaka u pogledu odluke HDZ-a 1990. Kako na to gledate?

Na to ne gledamo baš pozitivno, voljeli bismo da se dogodi suprotno. S tim namjerama smo i došli da čujemo strane koje nisu na zajedničkom putu i što možemo učiniti kako bismo ih približili. Ako se ne postigne dogovor oko zajedničkog nastupa u cijeloj BiH, onda makar očekujemo da se naprave zajedničke liste u sredinama gdje su Hrvati u manjini, srednja Bosna, Posavina, RS. U hercegovačkim županijama čak niti ne moraju ići zajedno ako dva HDZ-a smatraju da tu mogu odmjeriti snage.

Hrvati su manjina i u FBiH, državi, na poziciji člana Predsjedništva BiH Bošnjaci su u dva navrata nametnuli Hrvatima svoga člana. Koliko je time nanesena šteta državi BiH?

Ogromna je to šteta državi BiH, ali i svim narodima. Minimum što svaki narod mora imati jeste mogućnost da bira svoje predstavnike ako je BiH već država tri konstitutivna naroda, odnosno imati legitimne predstavnike od Predsjedništva naniže.

Rekli ste da hrvatski političari trebaju nadići egoizam, jeste li to slučajno rekli?

Nisam to slučajno rekao. Velike ljude koji imaju viziju karakterizira u prvome redu velikodušnost i poniznost. Poniznost da služi narodu je ključna i u tome slučaju bi egoizmi trebali biti, ne u drugom, nego petom planu.

Naveli ste kako poslije izbora slijede važni procesi. Većina Hrvata želi promjenu sadašnja dva entiteta. Što bi po vama bilo zadovoljavajuće za Hrvate u cijeloj BiH?

Taj stav bih prepustio Hrvatima koji žive u BiH. Kao članovi Udruge ‘Prsten’ živimo u RH i nismo došli s namjerom krojiti politički život ili davati konkretna rješenja.

Ali se vidi da ste živo zainteresirani za sve što se zbiva u BiH?!

Jesmo! Jer imamo imovinu u BiH, rodbinu, prijatelje, imamo emocije za ovu državu. Zato smo došli pokušati pomoći. Za nas je važno reći to kako vrijeme ne ide Hrvatima na ruku i na izvjestan je način neprijatelj. Zato Hrvati moraju preuzeti inicijativu kako bi se što prije iznašlo kvalitetno rješenje u BiH za suživot i jednakopravnost na cijelom teritoriju BiH. Kako u tome kontekstu cijenite odnos službenog Zagreba prema BiH i Hrvatima? Ured predsjednika RH, premijer i Vlada moraju puno ozbiljnije i agresivnije pristupiti u međunarodnoj zajednici da se što prije iznađu kvalitetna rješenja i da se maksimalno skrati put u EU.

Može li vlastima u Zagrebu biti isprika zauzetost teškim ekonomskim stanjem i činjenicom da je u pitanju novopridošla članica EU?

Izlika hrvatske Vlade da je ekonomska situacija teška nije u ovome slučaju prihvatljiva. Nitko ne spori teško ekonomsko stanje, ali Hrvatska u Bosnu i Hercegovinu godišnje izveze 1,1 milijardu eura roba. Samo ta činjenica bi bila dovoljan razlog za snažniji nastup, da ne spominjem kako je to ustavna obveza države RH.

Tijekom razgovora s dužnosnicima HNS-a rekli ste da ste najsnažniji lobist Hrvata u BiH. Na koji način?

“Prsten” je udruga koja danas ima između 2500 i 3000 članova fizičkih osoba, 20-injak pravnih osoba. Iza Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore smo najveći kada se ima na umu i poduzetnički dio. Ustrojena je kroz šest podružnica, dva ogranka u RH. Godišnji bruto prihod naših članica se računa između 3,5 i 4 milijarde eura; da smo najveća lobistička udruga pokazuje sama snaga Udruge.

Jeste li uspjeli promijeniti tu matricu o “lošim momcima” Hrvatima iz Bosne, odnosno Hercegovine u hrvatskoj javnosti?

Kada smo pokrenuli Udrugu “Prsten”, na nas se nije gledalo na pozitivan način. Hrvati iz Hercegovine imali su stigmu privatizacijskih afera, Hrvati iz Bosne su slovili također negativno. Mi smo nastojali prije svega preokrenuti taj stereotip, prije svega o Hrvatima iz Bosne, da nismo “čakijaši i rakijaši”. Oko 230 magistara i doktora znanosti na hrvatskim sveučilištima je podrijetlom iz BiH. To je jedan ogromni kapital i snaga o kojemu nitko ne priča ili gospodarskom potencijalu koji je vrijedan divljenja.

Niste mi do kraja odgovorili na pitanje, imaju li razloga danas Hrvati iz BiH pognute glave hodati Hrvatskom?

Ne da smo uspjeli 100 posto, nego 150 posto. Danas se o Hrvatima iz Bosne i Hercegovine više ne govori na način o kojemu sam govorio. Kada se spomenu Hrvati iz BiH, napose Udruge “Prsten”, govori se u superlativima jer smo uspjeli realizirati 90 posto greenfield investicija u Hrvatskoj.

Kako učiniti da Udruga bosanskih Hrvata konačno preraste i postane udruga bh. Hrvata?

Vrlo jednostavno. Udruga “Prsten” ima jednostavne kriterije. Minimalan kriterij da iz općina Grude, Širokog Brijega, Čitluka inicijativni odbor okupi tri poduzetnika i deset fizičkih osoba i učlani ih u “Prsten”. Toga trenutka bi udruga “Prsten” kroz tijela upravljanja promijenila svoj naziv u udrugu bh. Hrvata. “Prsten” nije članstvom ograničena, i kada bi se priključile sve hercegovačke udruge realizirao bi se važan cilj.

Europski gigant na koljenima. Direktor dao ostavku dan nakon zahtjeva za stečaj, a evo kako je sve krenulo po zlu