Povjerenik Europske unije za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelyi dolazi u Bosnu i Hercegovinu, koja je jedna od postaja na njegovoj balkanskoj turneji. Iako se u prvi plan posjeta stavlja pitanje pandemije i osiguranja cjepiva za BiH i druge zemlje regije, dolazak visokog europskog dužnosnika ima i druge važne razloge, piše Večernji list BiH.
Što mora uraditi BiH
Kako su Europska komisija i Austrija najavile 20. travnja, ukupno će 651.000 doza BioNTech/Pfizer cjepiva tjedno biti isporučivana od početka svibnja do kolovoza. Ovo će osigurati imunizaciju svih medicinskih djelatnika i nekih od najugroženijih skupina.
- Putujem na zapadni Balkan kako bih prenio jasnu poruku da nam je stalo! Stalo nam je do naših partnera i njihovih zdravstvenih djelatnika te najugroženijih. Isporuka cjepiva potvrđuje našu kontinuiranu posvećenost pružanju podrške, kao što i činimo od izbijanja pandemije. Zajedno smo jači - poručio je Mađar uoči početka svoje turneje.
U slučaju BiH posjet europskog povjerenika za susjedsku politiku i proširenje ima i drugi značaj, onaj politički, jer je zastoj na europskom putu zemlje više nego očit. Ispunjavanje 14 prioriteta koje je postavila Europska komisija kao svojevrsni uvjet za dodjelu kandidacijskog statusa ne odvija se željenom dinamikom. Posebno je “zapelo” na reformi pravosuđa i izbornog zakonodavstva. Upravo za ta pitanja europski i američki dužnosnici u komunikaciji s domaćim političkim akterima pokazuju najveće zanimanje. EU vrši jasan pritisak da se postigne dogovor, i to u idućih nekoliko mjeseci, jer je svjestan da približavanje izbora 2022. samo umanjuje izglede za kompromis koji će osigurati uspjeh izborne reforme. Kandidacijskog statusa bez toga nema, a upitno je kako će se izostanak dogovora o izmjenama Izbornog zakona odraziti i na ukupno političko stanje u zemlji. Otpori su veliki, u što se uvjeravaju i europski i američki dužnosnici koji nastoje pomoći. Posebni izaslanik EU-a i šef Izaslanstva EU-a u BiH veleposlanik Johann Sattler već mjesecima je na udaru bošnjačke politike i njezinih medija samo zato što, uz veleposlanika SAD-a Erica Nelsona, nastoji posredovati da se postigne politički dogovor o izbornoj reformi. Samo pozivanje na razgovor o reformi koja će uključivati pitanje legitimnog nacionalnog predstavljanja dovoljno je da se lavina optužbi i uvreda iz Sarajeva sruči na Sattlera.
Neugodnost je doživio i visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borell kada je član Predsjedništva BiH Željko Komšić naprasno napustio online sastanak koji je ovaj europski dužnosnik imao s Predsjedništvom BiH. Borell je ostao zatečen činjenicom da je Komšić napustio sastanak bez ikakva objašnjenja nakon što je njegov kolega iz Predsjedništva Milorad Dodik doveo u pitanje njegov izborni legitimitet kao hrvatskog predstavnika u kolektivnom šefu države BiH.
Zapeli pregovori
Izbornu reformu, uz ograničene izmjene Ustava BiH, traži i SAD, što je u svom pismu jasno naveo američki državni tajnik Antony Blinken. Iako je u Sarajevu dočekano s razočaranjem, ovo pismo ne bi se smjelo ignorirati ako se zna koliki je utjecaj SAD-a na zapadnom Balkanu. Sada se, nažalost, upravo to događa jer pregovori o reformi izbornog zakonodavstva ne napreduju potrebnom dinamikom.
Varhelyi će sigurno i za posjeta Sarajevu inzistirati na reformama, ali pitanje je ima li ga tko čuti. Bošnjačka politika zaokupila se unutarnjim preslagivanjem i njoj ne odgovara promjena Izbornog zakona koja bi joj onemogućila majorizaciju Hrvata. Srbi su tradicionalno nezainteresirani za ovo pitanje, tako da će EU morati izvršiti dodatni pritisak na ove političke aktere u BiH da konačno prestanu s opstrukcijama pregovora i pokušaja diskreditacije europskih dužnosnika, već da se posvete reformama, bez kojih će BiH zadugo ostati “država slučaj”. •
