U Glamoču je u Etno selu Nenadić promoviran projekt zaštite zemljopisnog podrijetla glamočkog krumpira pod nazivom "Glamočki krumpir – sprega čovjeka, prirode i gospodarstva". Riječ je o svojevrsnom brendu u čiju se čast već 15 godina priređuje i posebna manifestacija - "Dani glamočkog krumpira" ili u narodu zvana "krumpirijada", piše Večernji list BiH.
Uz proizvođače, na imanju su se okupili predstavnici lokalne i županijske vlasti, Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Tehnološkog fakulteta u Banjoj Luci, Arhiva BiH i Centra za životnu sredinu.
Hranitelj obitelji
Stoljećima uzgajan krumpir u Glamoču je othranio veliki broj obitelji i odškolovao mnoge vrijedne znanstvenike, a to radi i danas. Da se njegova proizvodnja dovede do više razine i dobrobiti za lokalnu zajednicu, prije nešto više od pola godine pokrenut je proces zaštite zemljopisnog podrijetla, kazao nam je Siniša Šolak, jedan od inicijatora zaštite glamočkog krumpira i dodao: - Proces je u suštini okončan, a službenu oznaku podrijetla glamočki će krumpir dobiti 30. lipnja objavom u službenim glasilima. Cilj nam je integrirati proizvođače, unifikacijom pakiranja naglasiti specifičnost proizvoda i analitičkom dokumentacijom dokazati kvalitetu.
Potvrdio nam je to i Miroslav Marić, stručni savjetnik u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH: - Do tada, do 30. lipnja, traje rok za eventualno podnošenje prigovora. Po isteku tog razdoblja donosimo odluku o priznanju i upisujemo oznaku podrijetla u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla u BiH.
A za takvo što trebalo je prikupiti cijeli niz dokaza, objašnjava nam Ilija Radoja, član Udruge "Glamočki krumpir", dugogodišnji proizvođač i sudionik svih do sada održanih "krumpirijada": - Glamočki krumpir je specifičan. Sama nadmorska visina na kojoj se sije, 800 - 920 m n/v, suha klima, zemljište zasićeno kalcijevim karbonatom i kalijem utječu da u plodu ima mnogo čvrste tvari, škroba, a to doprinosi njegovoj kvaliteti i razdoblju čuvanja, odnosno njegovoj trajnosti.
Trebalo je prikupiti i dokaze da se ova povrtnica u Glamoču proizvodi dugi niz godina, za što se pobrinuo Arhiv BiH.
- Istražujući povijest i podrijetlo krumpira pripomogli smo u samom elaboratu o povijesti glamočkog krumpira jer smo u Arhivu BiH zaista našli vrijednu arhivsku građu koja je pripomogla u izradi elaborata. Zaista se stoljećima ta poljoprivredna kultura na ovim prostorima proizvodi i njeguje i bila bi šteta da je nisu zaštitili onako kako jesu - kazala nam je tom prigodom ravnateljica Arhiva BiH Danijela Mrda.
Da bi se za glamočki krumpir čulo i izvan granica BiH, pripomogle su i manifestacije "Dani glamočkog krumpira" koje općina Glamoč organizira već 15 godina. Općina je bezrezervno stala i iza ovog projekta, govori nam načelnik Nebojša Radivojša te dodaje: - Cilj nam je suzbiti, da kažem, te zloupotrebe glamočkog krumpira. Naš krumpir je po svojoj kvaliteti nadaleko poznat, ali se pod imenom "glamočki krumpir" danas na tržištu prodaju razni krumpiri, iz raznih krajeva, pa mogu slobodno reći i država, dakle i onaj uvozni. Ovo je način da stanemo tome na kraj.
A mehanizam kojim će to uraditi prezentiran je na licu mjesta pakiranjem i stavljanjem posebne etikete.
QR kod
- Idejnim rješenjem etikete putem QR koda, hologramske vrpce i raznih oznaka, omogućili smo da svaki kupac može jednostavnim skeniranjem te etikete provjeriti podatke o konkretnom proizvođaču, sorti - objasnio nam je Šolak i dodao kako će u svibnju ta etiketa biti predstavljena i poljoprivrednim proizvođačima koji, da bi je koristili, moraju biti članovi Udruge "Glamočki krumpir" koja je nositelj tog prava.
