Hrvoje Stojić, zaposlen na poziciji glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca, gostovao je u Newsroomu i komentirao hrvatsko pristupanje Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), kao i trendove inflacije.
“Brzina ulaska u OECD nije presudna, već kvaliteta pregovaračkog procesa. Važno je da smo proces iskoristili kao poticaj reformama olakšanja uvjeta poslovanja. Ulaskom u EU područje napravili smo snažnu reformu spuštanja uvjeta financiranja. Finacije smo sveli na povoljnu putanju. Dok smo vodili pregovore za ulazak u Uniju, sve reforme su doprinjele tome da smo smanjili trošak za financirnaje javnog duga. On je sada dvostruko niži od prosjeka Unije“, kazao je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
Stojić je komentirao i inflaciju u Hrvatskoj. Tvrdi da bolje stojimo od ostataka Europe.
“Kada pogledamo koliko je inflacija napredovala u prva tri mjeseca ove godine, njena dinamika je slabija od onog u području EU. Građanima će biti zanimljiv podatak kako je cijena hrane u Hrvatskoj manja nego u Njemačkoj. Do rasta cijena jest došlo, ali podaci pokazuju da su hrana, pića i duhanskih proizvoda rasli 15 i pol posto, dok je u Njemačkoj to bilo oko 20 posto“, objasnio je.
Stojić je otkrio i da Europsku centralnu banku (ECB) brine da temeljna inflacija, dakle opća stopa infalcije prilagođena za cijenu energenata i prehrambenih proizvoda, i dalje raste. ECB će još neko vrijeme podizati kamatne stope, kazao je. Cijela operacija ovisit će i o drugim faktorima poput poremaćaja u banakarskim sustavima, kao onog koji se zbio u SAD-u.
“Ako se ostvare najave Američke centralne banke da ćemo u drugoj polovici ove godine i početkom sljedeće godine, ući u recesiju, onda smo pri kraju rasta kamatnih stopa. Recesija koja se najavljuje i koja će vjerojatno doći manje je zlo od visoke infalcije. Recesije inače kratko traju, dok inflacija naruši kupovnu moć i teško se iz nje izvući bez dizanja kamatnih stopa“, poručio je
Stojić tvrdi i da je naš bankarski sustav stabilan.
“Imamo jednu od najvećih stopa adekvatnosti kapitala, a dobro stojimo i po pitanju likvidnosti. To ne bi smjeli ugrožavati nekakvim nepredvidljivim odlukama“, poručio je.
Dodaje i da je da je naš financijski sustav izuzetno bankocentričan.
“Godine 2015. donesen je zakon o konverziji švicarskih franaka. Dobar broj dužnika dobio je jednake uvjete kao i da su uzeli kredite u eurima. Ovo što se sada događa je druga devijacija obeštećenja, koja je vrlo upitna. Zahtjev za obeštećenjem temelji se na obraćaju gdje kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom od 4,2 posto nije u ekonomskoj realnosti s vremenom kada je kunski kredit imao stopu od deset posto. Bivše korisnike kredita u švicarcima stavlja u prednost u odnosu na sve ostale dužnike u Hrvatskoj“, zaključio je.
