Bila je to 2019. godina, doba kad još nismo razgovarali ni o koronavirusu, ni o ratovima, ni o inflaciji. Ruku na srce, bilo je najava dolaska kriznih vremena, najjača gospodarstva su usporavala, no da će se dogoditi sve ono o čemu pričamo, nismo mogli ni sanjati. No, sve nabrojeno se dogodilo i svijet se u ovih pet godina dramatično promijenio. Još te 2019. godine stručnjaci su na konferenciji u Amsterdamu ustvrdili da će se u Europi pojaviti bolesti koje dosad nisu postojale na Starom Kontinentu. BiH, iako nije eksplicitno spominjana, bila je među posebno ugroženima.
Prilagodba tigrastog komarca
- Klima na Mediteranu toliko se promijenila da je sada postala djelomično tropska, a dokaz za to je i potpuna adaptacija tigrastog komarca na europske krajeve, koji su im do sada bili prehladni - istaknuli su tada. Tih godina još smo zimi imali snijeg na planinama pa nam je sve ovo zvučalo nevjerojatno. Međutim, ovo su sada činjenice s kojima živimo. Denga groznica, koju se tada tek pomalo analiziralo, sada je ozbiljna prijetnja Europi, a prenose je komarci iz roda Aedes aegypti i Aedes albopictus ili tigrasti komarac koji obitava u tropskim krajevima. - Tigrasti komarac ubada najčešće danju. Ljudi su glavni domaćini virusa (mogu ih i drugi primati). Ubodom komarca se putem krvi, odnosno žlijezdom slinovnicom, bolest prenosi među ljudima. Sezona bolesti povezana je sa sezonom pojave komaraca – temperatura zraka mora prelaziti 15 stupnjeva. Kišna sezona pogoduje većem broju komaraca jer oni vole vlažna staništa - stoji u stručnom članku epidemiologinje Stanke Komparak. Istraživačka skupina za medicinsku bioraznolikost i parazitologiju Sveučilišta Goethe u Frankfurtu u jednom od posljednjih istraživanja sugerira da će rast temperature dovesti do toga da će kukci iz tropskih i suptropskih područja sve više birati Europu zbog njezine klime, a osim denga groznice, spominju se i žuta groznica, virus Zika... - Ova vrsta komaraca izvorno je podrijetlom iz južne i jugoistočne Azije, ali zbog rastućih globalnih temperatura već se može naći u dijelovima središnje Europe. Ličinke komaraca brže se razvijaju kada je toplo. Čak i uz porast globalne temperature za manje od dva Celzijeva stupnja, klimatski uvjeti koji pogoduju prijenosu zaraznih bolesti u budućnosti će prevladavati u gotovo svim dijelovima Europe - stoji u istraživanju. Bh. istraživači pak godinama upozoravaju na ove opasnosti. U radu Nataše Janjić, pod mentorstvom prof. dr. Drage Nedića iz 2013., stoji da tropske bolesti prenose većinom komarci, a spomenuto je izvješće UN-a iz 2008. godine. - U sljedećih pedesetak godina uslijed globalnog povećanja temperature Europa bi mogla postati pravi raj za vrste komaraca koji prenose malariju, denga groznicu, virus Chikungunya te još neke tropske zarazne bolesti. Prema UN-u, malarija bi definitivno mogla doći na naša područja u slučaju da prosječna globalna temperatura poraste od 1,4 do 5,8 Celzijevih stupnjeva - navedeno je, što znači da ni od toga nismo daleko. Još tada naglašeno je da su stvoreni uvjeti da se zarazne bolesti u Europi šire s juga prema sjeveru. Iako su znanstvenici tada tvrdili da klima u BiH nema uvjeta da tropske bolesti opstanu u ovoj zemlji, očito je mnoge od njih klima demantirala i teško je davati u današnjem vremenu bilo kakve prognoze.
Isušivanje staništa
Ljeto je tu, komaraca već ima, što znači i da ne možemo sasvim mirno spavati, kako zbog njihova zujanja i neugodnih uboda tako i zbog mogućnosti da nešto nose sa sobom. Za kraj ćemo podsjetiti na mjere prevencije koje je epidemiologinja Stanka Komparak iznijela, uz nadu da će BiH i susjedne zemlje biti dovoljno zaštićene od ove pošasti. - Suzbijanje populacije komaraca prvenstveno isušivanjem njihova staništa - pražnjenje spremnika vode, isušivanje voda stajaćica, uklanjanje nagomilanog smeća (vlažno stanište). Metode dezinsekcije komaraca također se provode i ako prate životni ciklus komarca, onda su i uspješne. Preporučuju se mrežice na prozorima ili mazanje sredstvima koja odbijaju komarce - stoji u mjerama epidemiologinje.
