Prekjučerašnja najava iz Vatikana da će se ovoga četvrtka pod okriljem jednog od najglasovitijih vatikanskih dikasterija, onoga za nauk vjere, održati konferencija za novinare o međugorskom fenomenu u tili je čas uzburkala duhove. Kako i ne bi, kad je Međugorje je već nešto više od 43 godine u središtu svjetske pozornosti zbog ukazanja koja i danas svakodnevno traju, a oko njih se lome koplja kako u Crkvi tako i izvan nje. Sada bi, ovoga četvrtka, Vatikan trebao donijeti konačni pravorijek!
Probuđena velika nada
Optimistima i zagovornicima međugorskog fenomena vatikanska najava tiskovne konferencije probudila je veliku nadu da će Međugorje biti ocijenjeno pozitivnom ocjenom. Odakle crpe taj optimizam? Ponajprije iz teksta same najave, koji kazuje da će pred javnosti istupiti sam prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Víctor Manuel Fernández, zatim tajnik Doktrinalnog odjela istog dikasterija mons. Armando Matteo te prefekt Dikasterija vatikanskih komunikacija Andrea Tornielli na temu "duhovnog iskustva Međugorja". Naime, poznato je da su upravo duhovna iskustva međugorskog fenomena prije nešto više od pet godina ponukala papu Franju da dublje zagrebe u tu temu i izdigne se iznad dotadašnjih prijepora, koji su se hrvali s autentičnosti ili neautentičnosti brojnih ukazanja. Činjenica da se u Međugorje više od četiri desetljeća godišnje slijevaju milijuni hodočasnika sa svih strana svijeta u Franjinoj strategiji nove evangelizacije bilo je preočit znak važnosti Međugorja da bi ga tek tako odbacio. Stoga je pomno proučio izvješće tzv. Komisije kardinala Ruinija, koja je četiri godine (2010. – 2014.) po nalogu pape Benedikta XVI. detaljno istraživala cijeli fenomen, da bi zaključila kako se već sad prvih sedam dana ukazanja može držati autentičnim, dok će se ostalo razdoblje i dalje istraživati, jer ukazanja traju i danas.
Papi Franji to je bio poticaj da u Međugorje u 2018. uputi poljskog nadbiskupa mons. Henryka Hosera prvo kao istražitelja, a nakon toga dodijelio mu je ulogu upravitelja međugorske župe. Odnosno, službenog naziva "apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje", što mu je dalo apsolutne ovlasti u upravljanju Međugorjem i izuzelo ga iz jurisdikcije Mostarsko-duvanjske biskupije, kojoj je nastavilo pripadati samo teritorijalno. Hoser je papi Franji slao izuzetno pozitivna izvješća, što je u proljeće 2019. rezultiralo Franjinom odlukom da svećenicima i redovnicima ukine zabranu organiziranja hodočašća u Međugorje, kamo su dotad mogli dolaziti samo kao duhovna pratnja hodočasnicima, ali nikako kao organizatori i aktivni sudionici. Vidljivi rezultat tog Franjina poteza najočitiji je bio na Mladifestu istoga ljeta, kada su na međugorski oltar pohrlili biskupi, nadbiskupi i kardinali iz cijeloga svijeta, kao i oni vatikanski, koji su papi prenijeli nadrealno pozitivnu atmosferu s toga molitvenog susreta koji je okupio više od 50.000 mladih iz cijeloga svijeta. Od sljedećega ljeta, papa Franjo mladima se na početku svakoga Festivala mladih obraća posebnim pismom, koje se čita na njegovu otvaranju.
Sve nabrojeno govori da je papi Franji izuzetno stalo do Međugorja, a kada se tome pribroji i činjenica da je on spasio spomenuto izvješće Ruinijeve komisije od potapanja, nedvojbeno je da se papa Franjo zalaže ne samo za održanje nego i afirmaciju međugorskog fenomena. On sam priznao je u zrakoplovu na povratku sa 100. obljetnice fatimskih ukazanja kako je čuo da se sprema "miniranje" pozitivnog Ruinijeva izvješća te je u noći s jedne subote na nedjelju tražio od ondašnjeg prefekta Kongregacije za nauk vjere (danas istoimenog dikasterija) kardinala Gerharda Mullera, da mu dostavi izvješće te ga je "bunkerirao" u svojim odajama. Odnosno, nakon što ga je pročitao, poslao je u Međugorje mons. Hosera, a dalje je sve poznato.
Nove norme za priznanje
Zanimljivo, detalje tog još uvijek neslužbenog Ruinijeva izvješća objavio je isti Andrea Tornielli, koji će u četvrtak biti na konferenciji za tisak. Otkud mu ono? Pa očigledno mu ga je sam papa morao dati. A u svojem tekstu prije pet godina Tornielli piše kako će Franjo ukinuti zabranu organiziranja hodočašća svećenicima (što je učinjeno) te da će Međugorje postati papinsko tj. pontifikalno svetište. Što sada i jest u svakodnevnom životu, ali nije i formalno. Pa će o tome svemu sad, zacijelo, progovoriti šef jednog od najvažnijih vatikanskih dikasterija kardinal Fernandez, koji je u svibnju predstavio nove norme za priznanje ukazanja. Među kojima je najvažnija ona "nihil obstat" (ništa ne priječi), koja se Međugorju nakon svega očigledno smiješi.
