Na 30. godišnjicu jednoga od najmonstruoznijih zločina posljednjeg rata koji je obilježen u subotu povodom masakra osmero hrvatske djece u središtu Viteza potpunu pozornost javnosti odvukla je objava videa haaškog osuđenika Darija Kordića, piše Večernji list BiH.
Niz zataškavanja
U pitanju je slučaj poznatiji kao "Osmica" tijekom kojega je u večernjim satima 10. lipnja 1993. godine na dječjem igralištu Podgradina od eksplozije minobacačkog projektila ispaljenog s položaja Armije BiH poginulo osmero djece, a ranjeno još njih šestero. Prije nepuna tri desetljeća započela je ozbiljnija istraga ovoga ratnog zločina, a u ovoj godini bi mogla biti podignuta prva optužnica nakon što je puna dva i pol desetljeća ovaj slučaj bio očito zataškavan. Uostalom, što je bio slučaj i s ritualnim odsijecanjem glave Draganu Popoviću kod Travnika, koje su izveli mudžahedini, ubojstvima trojice sinova i supruga Serafine Lauš ili pak smaknućem Pere Glavočevića te desecima drugih slučajeva u kojima Tužiteljstvo u središnjoj Bosni istrage vješto godinama izbjegava privesti kraju. Stvari su se posve promijenile u posljednje dvije godine kada je ovaj slučaj preuzeo tužitelj Ivan Matešić, zamjenik glavnog državnog tužitelja, koji predvodi Odjel ratnih zločina. On je u izjavi za Radio Slobodna Europa potvrdio kako su tek na njegovo traženje angažirani stručnjaci za balistička vještačenja iz BiH i Hrvatske. Po tvrdnjama upućenih, korišteni su i dronovi kojima je detaljno sniman teren na kojemu su bili raspoređeni minobacači 120 milimetara Armije BiH te samo igralište na kojemu se dogodio masakr. Očekuje se kako bi ovaj posao mogao biti završen za dva do tri mjeseca. Nakon toga, uvjeren je nadležni tužitelj Matešić, podići će se optužnica protiv odgovornih. Zna se kako je s područja Preočice u blizini Viteza ispaljen projektil koji je usmrtio djecu. - Imali su optičku vidljivost što gađaju i sad je na nama dokazati da u okolini nije bilo vojnih ciljeva, poput vojarni ili minobacačkog oružja. Utvrdio sam da u promjeru od 300 do 500 metara nije bilo nikakvog vojnog cilja - rekao je tužitelj Matešić. U pokušaj da se spriječi procesuiranje odgovornih, odnosno da se naruši stereotip o jednoj strani kao žrtvi, na više se načina ranije pokušavala odgovornost i za ovaj zločin prišiti hrvatskoj strani. Tako je znanstveni suradnik u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Amir Kliko u knjizi o ratu u središnjoj Bosni monstruozno ustvrdio kako je za smrt djece odgovoran HVO zbog blizine njegovih postrojbi i topništva. A što bi se jedino moglo ocijeniti kaznenim djelom negiranja zločina i manipuliranja žrtvama. Utvrđeno je kako su u ratu u BiH od 1992. do 1995. u Vitezu bile raspoređene jedinice 325. brdske brigade Armije BiH.
Ugostili Merdana u Zagrebu
Matešić dodaje kako su kao potencijalni osumnjičeni ispitani pojedini njezini pripadnici, poput onih koji su bili raspoređeni na minobacačima. - Trudim se koliko mogu ubrzati, ali bez vještačenja o doletu granate, njezinim karakteristikama i rasponu rasprsnuća gelera ne može se ići na sud. Onda, moram dokazati zapovijed, je li došla od dežurnog operativnog, zapovjednika brigade ili korpusa - dodao je Matešić. Ovim korpusom zapovijedao je Enver Hadžihasanović, koji pred Haaškim sudom nije odgovarao za ovaj zločin, kao ni njegov zamjenik Džemal Merdan, kojega su u Zagrebu nedavno ugostili iz Hrvatskog generalskog zbora.
