Industrijska proizvodnja Europske unije i dalje je u padu, što znači da ni u Bosni i Hercegovini uskoro ne možemo očekivati bolje rezultate, pišu Nezavisne novine. Prema podacima Eurostata, industrijska proizvodnja u eurozoni u svibnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle pala je za 2,9 posto, dok je u odnosu na travanj ove godine zabilježen pad od 0,6 posto. Što se tiče zemalja EU-a, industrijska proizvodnja u svibnju pala je za 2,5 posto međugodišnje i za 0,8 posto na mjesečnoj razini.
- Na godišnjoj razini proizvodnja intermedijarnih proizvoda u Europskoj uniji pala je za 3,1 posto međugodišnje u svibnju, kao i proizvodnja kapitalnih dobara 6,3 posto i trajnih potrošačkih dobara 4,1 posto, dok je proizvodnja energije porasla za 1,2 posto i netrajnih potrošačkih dobara za 3,3 posto - objavio je Eurostat. Navodi se da je najveći godišnji rast industrijske proizvodnje među članicama Europske unije zabilježen u Danskoj i iznosi 9,6 posto, Irskoj - 8,7 posto i Grčkoj - 6,8 posto, a najveći pad je u Rumunjskoj - 6,9 posto, Njemačkoj - 6,6 posto i Bugarskoj - 6,3 posto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupan desezonirani promet industrije u BiH u svibnju 2024. u usporedbi s travnjem 2024. godine ostvario je pad od 1,5 posto.
- Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je pad za 2,1 posto i na stranom tržištu zabilježen je pad od jedan posto. U svibnju 2024. u usporedbi i sa svibnjem 2023. ukupan promet industrije, kalendarski prilagođen, u Bosni i Hercegovini bilježi pad za 1,8 posto. Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je rast za 1,5 posto i na stranom tržištu pad za 4,7 posto - navodi Agencija za statistiku BiH. Ekonomist Admir Čavalić istaknuo je za Nezavisne novine da unutar EU-a postoje razlike u vezi s pitanjem industrijske proizvodnje, odnosno rastom ili padom po zemljama.
- Ono što je bitno naglasiti je da zemlje s kojima ostvarujemo najveću vanjskotrgovinsku razmjenu nemaju pozitivne trendove i to zapravo determinira pad industrijske proizvodnje u BiH. Trebamo promatrati zemlje s kojima najviše obavljamo vanjsku trgovinu, kao što su Njemačka, Italija, Slovačka i slične, koje nemaju pozitivne pomake, dok neke druge zemlje, poput Irske, Cipra i Rumunjske, imaju povećanje industrijske proizvodnje, ali mi ne ostvarujemo s njima značajnu razmjenu. Problem je što su naša strateška tržišta u krizi i dok god se to ne promjeni, ne možemo očekivati bolje stanje u našoj ekonomiji - objasnio je Čavalić
