Protekla, 2023. godina bila je jedna od rekordnih u pčelarstvu juga Hercegovine. Podsjećamo, sezona je skromno počela, ali su pčelinje paše u jugozapadnoj Bosni, gdje, prema tradiciji, koncem proljeća južnohercegovački pčelari na ispašu voze pčele, dale rekordne prinose.
Zima bez zime
Pčelari su bili suglasni da je to poslije 2017. godine za njih, samim time i za pčele, bila rekordna godina. S obzirom na to da je južna Hercegovina imala zimu bez zime, iznadprosječno topao travanj, laički je bilo za očekivati da bi i tekuća sezona trebala biti na tragu prošle, međutim, ništa od toga, barem tako tvrdi Ivo Matić, jedan od čapljinskih pčelara koje smo zatekli na zajedničkoj jutarnjoj kavi.
- Kad je počelo proljeće, izgledalo je da će to biti nešto uredno jer je tilovina – zanovijet procvjetala drugu godinu zaredom. Krenulo je kako treba nekoliko dana, izvan toga došlo je hladnije vrijeme, oblačno je bilo cijeli svibanj, čak i jugoistočni vjetar, koji je nekad gori od bure, tako da je za pčele bilo hladno. Čitavo proljeće pčele nisu imale hrane ni za sebe pa smo bili u teškim problemima. Nije to pčela kakva treba biti kad si je morao hraniti pogačom i šećerom - kaže Matić.
- Možda će nekima izgledati čudno, ali stariji pčelari kažu da se ovako za pčele nepovoljno proljeće ne pamti u posljednjih pedeset godina. Loše proljeće za pčele bilo je u Hercegovini, neki su ih gonili na ispašu u Posavinu na bagrem, nešto su i prikupili. Onda smo otišli na "livadu" u Bosnu, ni tamo nije najbolje. Počelo je dobro, a onda je uslijedilo pet dana kiše, ovih dana opet kiša.
Dobro da su pčele za onih nekoliko prvih dana uspjele prikupiti hranu bar za sebe. To je jedino dobro, ostalo ćemo vidjeti. Bojimo se toplinskih udara, a kako stvari stoje, jedina nada bit će nam planinski vrijesak. Na njemu su prošle godine bile iznimne paše pa se tome nadamo i ove godine - dodaje Matić.
Prošla sezona bila je dobra za pčelare koji su selili ulišta, jesu li pčelari uspjeli prodati med?
- Nismo uspjeli plasirali naš domaći med, što je postalo sve teže. Najveći problem je patvoreni med, više se u Hercegovini proda patvorenog nego pravog meda. Inspekcije bi tu mogle pomoći i nama i onima koji takav med kupuju. Kroz braniteljsku zadrugu u Strugama kod Čapljine pokušavamo mijenjati stanje plasmanom meda u trgovačkim lancima. Nadam se da ćemo u tome uspjeti. To bi nam otvorilo vrata za plasman većih količina pravog domaćeg meda - zaključio je Matić.
Planinski vrijesak
S obzirom na prilike tijekom proljeća, barem kako su ih cijenili oni koji se ne bave pčelarstvom, pravo je iznenađenje da proljeće nije bilo medno. Štoviše, članovi društva pčelara koje smo zatekli svi do jednog složili su se s onime što nam je kazao Ivo Matić. Ostaje nada da će planinski vrijesak ponovno izvući južnohercegovačke pčelare dok rješavaju probleme plasmana meda preko trgovačkih centara.
